Trenutno su u tijeku završne faze pregovora o uključivanju zločina "ekocida" u izmijenjenu direktivu Europske unije o kriminalu. Nakon povijesnog jednoglasnog glasanja Odbora za pravna pitanja u ožujku 2023. godine, Europski parlament službeno je proglasio svoju podršku uključivanju zločina "ekocida" u izmijenjenu Direktivu Europske unije o zaštiti okoliša putem kaznenog prava. Tekst odobren od strane Parlamenta navodi da "Članice osiguravaju da se svako ponašanje koje uzrokuje ozbiljnu i/ili široko rasprostranjenu ili dugotrajnu ili nepovratnu štetu za okoliš tretira kao kazneno djelo posebne težine i sankcionira se kao takvo sukladno pravnim sustavima članica". Ovo slijedi međunarodnu definiciju koju je izradila neovisna skupina stručnjaka 2021. godine.

Ovo je prvi put da je takva definicija uključena u zakonodavni tekst na europskoj razini. Tijekom idućih mjeseci, predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sudjelovat će u postupku savjetovanja poznatom kao "trilog" pregovori, a konačno glasanje trebalo bi se održati početkom listopada ove godine.

U otvorenom pismu, organizacije Stop Ecocide International, We Move Europe i Avaaz pozivaju europske ministre pravosuđa da uzmu u obzir 600.000 prikupljenih potpisa o ovom pitanju i zauzmu se za uključivanje zločina koji kažnjava najteže štete okolišu, kako je definirano u preporučenom tekstu Europskog parlamenta.

Ako se prijedlog odobri, EU bi preuzela vodeću ulogu u priznavanju najtežih ekoloških zločina na međunarodnoj razini. Izvan EU-a, obje Ukrajina i Rusija su među rastućim brojem zemalja koje službeno priznaju zločin ekocida u svom domaćem zakonodavstvu. Puknuće brane Kakhovka na jugu Ukrajine već je imalo teške ekološke posljedice i ponavljano se naziva "ekocidom".

Kanalizacija se izlila na ulice koje oblažu rijeku Dnipro, odnoseći bogat površinski sloj zemlje s poljoprivrednih zemljišta u regiji. Nizvodno, naglo pražnjenje rezervoara moglo bi brzo promijeniti ekosustav u procesu pustinjarenja. Postoji i dugoročna opasnost koja prijeti najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani, Zaporizhzhia, koja bi mogla pretrpjeti kritične štete na svojim sustavima hlađenja ako se brana značajno isprazni.

Na temelju dosad utvrđene štete, čini se da uništavanje brane Kakhovka može odgovarati definiciji ekocida opisanoj u ukrajinskom kaznenom zakonu i također se potencijalno može rješavati putem međunarodnog humanitarnog prava pred ukrajinskim sudovima ili putem klauzule o šteti okolišu u ratno doba Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda.

Uključivanje zakonodavstva o ekocidu u Europsku direktivu o kriminalu, međutim, predstavljalo bi značajan korak prema globalnom priznavanju ekocida kao zasebnog kaznenog djela, primjenjivog tijekom mira i/ili sukoba. Zagovornici tvrde da će ovaj korak služiti kao bitan odvraćajući faktor protiv ozbiljne ekološke štete.

Jojo Mehta, suosnivačica i izvršna direktorica organizacije Stop Ecocide International, izjavila je:

"Pravo je vrijeme i potpuno je prikladno da EU podrži uključivanje zločina 'ekocida' u svoju izmijenjenu Direktivu o zaštiti okoliša putem kaznenog prava. Europski parlament je pokazao vodstvo, predviđanje i, doista, solidarnost s mnogim ranjivim nacijama i zajednicama koje trpe posljedice ekocida. Vjerujemo da će sve agencije EU-a prepoznati ovaj tekst kao ključnu zaštitu koja jest i pronaći način kako ga uključiti u zakonodavstvo EU-a."

“Ukrajina snažno podržava ovaj smjer kretanja, zagovarajući u Vijeću Europe preporuku svim 46 članica da zakonodavno reguliraju ekocid i podrže uspostavu samostalnog međunarodnog kaznenog djela.

"Uništavanje brane Kakhovka u Ukrajini je razorno. Ukrajina će svakako željeti provesti postupak prema postojećim (iako ograničenim) odredbama, koje se mogu pronaći i u vlastitom domaćem zakonodavstvu i u različitim dijelovima Rimskog statuta, uključujući posebnu klauzulu o ratnim zločinima vezanim za štetu okolišu.

Međutim, primjetno je da se ekološka šteta za vrijeme ratnog stanja često smatra "sporednom" od strane agresora, povijesno i danas. Stoga je bitno prepoznati ekocid kao zasebno kazneno djelo."

Profesor Philippe Sands KC, međunarodni pravnik i pisac, suvoditelj Neovisnog stručnog panela² za Pravnu definiciju ekocida, izjavio je:

"Izuzetno je ohrabrujuće da Europska unija ozbiljno shvaća koncept ekocida. Kao i s genocidom i zločinima protiv čovječnosti 1945. godine, globalna zajednica danas se suočava s novom vrstom prijetnje: ozbiljnom i široko rasprostranjenom ili dugoročnom štetom okolišu, takvom koja krši postojeće pravne obveze i odgovara nastalom konceptu ekocida."