Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, čeka iz Hrvatske zahtjev za financiranje Pelješkog mosta najavljenog hrvatskim građanima prije 13 godina, a vlada u Zagrebu kaže da je zahtjev u izradi, ali ne iznosi procjene kada bi mogao naći u Bruxellesu. 

Hrvatska vlada, kako prošla tako i nova, vjeruje da će Europska komisija financirati 85 posto od oko 2 milijarde kuna vrijednog mosta s okolnim cestama u sklopu svoje politike smanjivanja nejednakosti među europskim regijama. Ostatak bi platili hrvatski građani.
 
- To je ono što hrvatske vlasti žele. U ovom trenutku ne možemo potvrditi taj omjer jer još čekamo službenu prijavu projekta sa studijom izvedivosti - kaže u Bruxellesu osoba iz Europske komisije koja radi na financiranju projekata u Hrvatskoj te dodaje: “Nemam informaciju kada bi smo mogli dobiti prijavu”.

Druga osoba iz istog ureda bila je rekla u listopadu 2015. kako ondje “očekuju zaprimanje prijave početkom 2016. godine”, što se nije ostvarilo.

Premda nema roka, prijava u Bruxelles mora stići do 2020. godine kada završava aktualno sedmogodišnje razdoblje u kojem se iz europskih fondova financiraju manje razvijene regije u bloku 28 zemalja.
 
Hrvatskoj je na raspolaganju 51,7 milijardi kuna (6,8 milijardi eura) od čega bi dio trebao otići na povezivanje hrvatskog juga gradnjom 2,4 kilometra dugog mosta između kopna i poluotoka Pelješca zaobilazeći BiH. Korištenje tog novca ovisit će o prijavama u kojima je potrebno uvjeriti europske tehnokrate u izvedivost projekata i njihovu korisnost.
 
U ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a kažu kako će prijavu poslati u Bruxelles čim ju dobiju od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
 
David Radas iz kabineta tehničkog ministra pomorstva Olega Butkovića kaže kako “ne mogu predviđati nikakve rokove” za slanje prijave u Europsku komisiju.  
Ministarstvo pomorstva je u srpnju dostavilo aplikaciju u Beč regionalnom timu zaduženom za zajedničku asistenciju podršci projekata u europskim regijama (JASPERS). To je kontrolno tijelo preko kojega mora proći prijava.

“Njihovo mišljenje očekuje se najkasnije do sredine studenog”, napisao je u e-mailu Radas.
 
To mišljenje, u sklopu potvrde o pripremljenosti projekta, otići će nakon toga na pregled kvalitete neimenovanim “nezavisnim stručnjacima”. Nakon njihove izjave prijava odlazi u Ministarstvo regionalnog razvoja koje ju zatim šalje u Bruxelles Europskoj komisiji.
 
“Oba ministarstva su u potpunosti osigurala stručnu administrativnu podršku nositelju projekta, Hrvatskim cestama, vezanu za postupak pripreme i otprave aplikacije u daljnju proceduru prema Europskoj komisiji”, napominje Radas. “Sva dokumentacija poslana je u roku”.
 
Hrvatske ceste, kompanija u 100 postotnom državnom vlasništvu, raspisala je 21. lipnja natječaj za prikupljanje ponuda građevinskih poduzeća zainteresiranih za gradnju čiji radovi u prvoj fazi koštaju 1,75 milijardi kuna. No on je zaustavljen 7. listopada zbog žalbe sudionika na natječaju. Prema pisanju Večernjeg lista žalili su se Viadukt i tvrtka iz Kine na natječajnu dokumentaciju.
 
“Šteta što žalbe odugovlače postupak javne nabave, međutim takva je procedura”, kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije i član HDZ-a.
 
“Ponuditelji se bore za svoje interese i pokušavaju za sebe izboriti najbolju poziciju. Sa svoje strane moramo učiniti sve da se primjedbe rješavaju u što kraćem roku i da se što prije dođe do najkvalitetnijeg izvodača radova”.
 
Ministar Butković je 20. lipnja rekao kako bi radovi mogli krenuti početkom 2017.
 
“Vjerujem da je to realno”, kaze Dobroslavić. “Cijela vlada je ustvrdila kako je ovaj projekt najveći prioritet pa očekujem kako će se sve faze realizacije projekta odvijati prema planiranoj dinamici”, dodaje.
 
Kada Hrvatska pošalje službenu prijavu, Komisija će imati tri mjeseca za odgovor čime bi konačno trebala biti poznata sudbina mosta što ga je još u kampanji 2003. obećavala HDZ-ova vlada tadašnjeg premijera Ive Sanadera.
 
Hrvatska je 1. srpnja 2015., dvije godine nakon ulaska u EU, aplicirala za ulazak u schengensku zonu u kojoj se građani članica mogu kretati bez zaustavljanja na granicama, a Pelješki most trebao bi osigurati lakšu kontrolu te proširene zone kada jednom Hrvatska postane člancia 'schengena'.
 
Aktualna izbjeglička i migrantska kriza u Europi, koja paralizira schengenski režim slobodnog kretanja ljudi, neće se odraziti na europsko financiranje gradnje Pelješkog mosta, rekla je osoba iz Europske komisije. “Ne financiramo političke, već razvojne regionalne projekte”, napominje.
 
Hrvatska traži maksimalni iznos novca, odnosno 85 posto vrijednosti mosta s okolnim cestama. Bude li taj iznos manji morat će pronaći dodatna sredstva u proračunu.
 
Dobroslavić, voditelj hrvatske delegacije od devet članova u Odboru regija, tijelu EU-a u kojem sjede regionalni i lokalni predstavnici iz 28 zemalja Unije, vjeruje ipak kako će hrvatskim novcem biti financirano 15 posto mosta.
 
“To je uobičajeni omjer financiranja. Vjerujem da će tako biti i odobreno”, kaže.