Brojke novozaraženih koronavirusom u Hrvatskoj su u padu.
- Mislim da bi mogli reći da smo postigli plato, ali još uvijek nismo onaj silazni trend uspostavili što nam je cilj. Ono što nas malo muči je visoki udio pozitivnih, 32 posto pozitivnih, ali on se isto smanjuje. Vjerujem da idemo ka smirivanju vala - rekla je epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović za RTL.
- Problem su i dalje bolnice, kapaciteti koji su opterećeni, 70 posto kreveta i jedinica intenzivnog liječenja te broj umrlih s kojim ćemo se morati suočavati. Izazov su blagdani, zima koja nas tjera u zatvorene prostore i druženje te novi soj koji je puno zarazniji i o kojem moramo voditi računa - rekla je Petrović.
Kaže kako je ovaj pad brojki povezan s više faktora.
- Mislim da je to kombinacija više okolnosti. Epidemija inače ima uzlazni dio pa plato, pa silazni, a u biti definirana je pomakom osjetljive populacije u imunozaštićenu, što se može dogoditi prebolijevanjem ili cijepljenjem. Virus počinje nailaziti na barijeru koju stvaraju ti koji su prokuženi ili cijepljeni i ne može se tako lijepo udomiti - rekla je Petrović.
Kaže kako u Hrvatskoj ima oko 15 posto potvrđenih slučajeva preboljenja virusa.
- Ali imamo jedan dio koji se ne prikazuje u statistici, oni koji se nisu testirali jer nisu imali simptome i nemaju pojma da su bili zaraženi ili su imali blage simptome i nisu mislili da je u pitanju korona - rekla je Petrović.
Sve je više zaraženih među mlađim dobnim skupinama.
- Naše starije dobne skupine, 65 plus, jesu procijepljeni oko 70 posto, ali to nije dovoljno. Pretpostavljam i da su starije osobe pažljivije, nose masku i drže distancu jer u svjesni rizika od korone, dok su mlađi u većoj interakciji, manje misle o koroni jer smatraju da su manje rizični, što u principu i jesu. Kad gledate starije od 65 oni čine 15 posto ukupnih oboljelih, ali čine 90 posto umrlih. Mlađi čine velikih dio oboljelih, ali zanemarivi postotak umrlih, manji od 0,5 posto, i manje i to su mlađi koji su imali komorbiditete, bili su rizična skupina - rekla je Petrović.
Kaže kako se u Hrvatskoj ne razmišlja o obaveznom cijepljenju.
- Mi i dalje se nadamo da će građani koji spadaju u rizične skupine shvatiti da je rizik od koronavirusa veći od cjepiva. Imamo jedan veliki bazen necijepljenih od preko pola milijuna koji bi se trebali cijepiti - rekla je Petrović.
Osvrnula se i na pojavu novog soja Omikrona.
- Mogu reći da je omikron toliko načičkan mutacijama kao božićno drvce. Mi nemamo puno informacija. Ono što je izvjesno je da se radi o puno zaraznijem virusu jer ima puno više mutacija, njih 50 za razliku od alfe koja ima 23, a delta ima 17 mutacija. Od tih 50 njih 30 u tom spike proteinu koji je važan za širenje i inficiranje stanica i za imunost - rekla je Petrović.
Kaže kako je pogrešna informacija da je Omikron kombinacija korone i virusa HIV-a.
- Nije došlo do rekombinacija između ta dva virusa. Moguće je da je u HIV pozitivnoj osobi virus imao puno više prostora da se umnožava - rekla je Petrović.
Ptrović kaže kako nije istina da virus mutira kod cijepljenih.
- Ne razumijem tu logiku, ali kad pogledate odakle dolaze varijante koje izazivaju zabrinutost to su Indija, Afrika, gdje je niska procijepljenost - rekla je.
Što se tiče smanjenja antitijela i padu imunosti Petrović je objasnila dvije vrste imuniteta.
- Kada govorimo o imunosti govorimo o dvije vrste. One koja je antitijelima posredovana i uglavnom antitijela štite, grubo govoreći od infekcije, a stanična imunost štiti od teških oblika bolesti i hospitalizacija. Što se tiče antitijela, ona protokom vremena padaju. Stanična imunost je ta koja je prilično učinkovita i drži - rekla je.
Osvrnula se i na kritike onih koji su virus preboljeli i žale se da za njih potvrde vrijede kraće.
- Ovo što kažu pokazuju rezultati istraživanja. Moramo naučiti o tome koliko imunost traje. Vidjet ćemo kakve će mjere trebati se poduzeti - zaključila je Petrović.