Epidemiolog Bernard Kaić je za N1 komentirao epidemiološku situaciju u Hrvatskoj. Što se tiče činjenice da je Hrvatska po broju umrlih od covida među 10 najgorih na svijetu rekao je kako ne treba uspoređivati podatke među zemljama.
- Radi se o tome da zemlje različito i prate smrtnost od covida i različito ih registriraju. Mi u odnosu na prošlu godinu imamo više umrlih zato što ima više covida i puno više oboljelih nego prošle godine u ovo vrijeme, i ako je kod omikrona smrtnost niža, velik je broj zaraženih pa je i više umrlih. Ne bi se trebalo uspoređivati s drugim zemljama, jer ne znamo na koji način bilježe umrle od covida i koga prijavljuju kad prijavljuju umrle od covida - rekao je.
Usporediv je 'višak smrtnosti'
Kaić je dodao kako se u Hrvatskoj pokušali prije par mjeseci razdvojiti umrle od covida i s covidom, ali to nije uspjelo.
- I dalje u prijavama koje se dnevno objavljuju imamo i one koji su umrli od covida i s covidom, dok u drugim zemljama moguće da ne broje ove s covidom, nego isključivo ove koji su umrli od covida. Postoji definicija smrti od covida, ali nažalost je se ne možemo držati jer nemamo mogućnost za svakog pojedinačno odlučivati kako je umro - rekao je.
Ipak, Kaić je naveo da je ukupni broj umrlih, tzv. višak smrtnosti donekle usporediv.
- Tu se nema što filozofirati, ljudi su umrli. Po višku smrtnosti mi smo negdje na sredini na razini Europe. To je broj umrlih koji nadmašuje očekivani broj koji je postavljen na temelju višegodišnjih razdoblja. Gleda se krivulja koliko doista ljudi umire i ono što prelazi taj prag zove se višak smrtnosti. Od 2020. sve zemlje imaju višak smrtnosti - objasnio je.
Što se tiče umrlih od covida u Hrvatskoj, Kaić je rekao da je poznata dobna struktura te da se radi o ljudima od 70 godina i više.
- Oni su svi imali covid, neki su imali upalu pluća, a kod nekih je bio ili moždani udar, zatajenje bubrega ili srčani udar i tu je nama teško zaključiti koliko je covid tome doprinio - rekao je i dodao da neke zemlje osobu koja je umrla od moždanog, a pritom imala i covid, neće ubilježiti u statistiku, dok će u Hrvatskoj doći na popis umrlih od covida.
'Neke zemlje ne testiraju na covid i nitko im ne umire od covida'
Na pitanje kako neke druge zemlje nemaju veliki broj umrlih od covida, Kaić je objasnio:
- Znate kako neke zemlje to rade? Ne testiraju na covid i nitko im ne umire od covida. Oni misle da su eliminirali covid, niti oboljevaju niti umiru - rekao je.
Epidemiolog je komentirao i omikron za koji kaže da se mogu očekivati mutacije te da se virusu mijenja zaraznost i klinička slika.
- Je li oslabio? Istina je da se smatra da omikron rjeđe izaziva teške oblike bolesti i ima nižu smrtnost nego ostale varijatne. Isto tako, unutar omikrona, ove nove podvarijante, pokazale su se zaraznijima od ranijih varijanti omikrona i to doprinosi većem širenju u populaciji, a nema zasad niti izvještaja izvana niti vidimo da izazivaju teške oblike bolesti i smrtnost. Istina da nama raste broj bolesnih i umrlih, ali to je isključivo posljedica toga što imamo jako veliki broj zaraženih - rekao je.
Dodaje kako nije moguće znati koliki je doista broj zaraženih jer svakodnevni podaci Stožera prikazuju samo broj zaraženih koji su se testirali PCR testom, a ne pribrajaju se brzi antigenski testovi ili kućni testovi.
Nove preporuke za cijepljenje
Što se mjera tiče, Kaić kaže kako sve ovisi o tome koji će virus prevladati.
- Ako ostanu ove varijante B.A.4 ili B.A.5, ne možemo očekivati da će doći do drastičnog porasta novooboljelih, jer će se velik broj ljudi prokužiti. Ako se ništa ne promijeni, ne očekujemo neki drastični val i najvjerojatnije ne bi neke stroge mjere došle u obzir, eventualno možda nošenje maske u zatvorenom prostoru, javnom prijevozu i slično - rekao je.
Kaić je komentirao i preporuke za cijepljenje i poručio kako se one svako malo revidiraju te da će ovaj tjedan izaći nova verzija. Istaknuo je kako cjepivo nažalost ne štiti koliko su se nadali, ali da smanjuje rizik.
- Jedino što čovjek može da smanji rizik od teških oblika bolesti je cijepiti se. Nažalost, pokazalo je da zaštita koja se cijepljenjem postiže ne traje predugo, jer se vremenom zaštita gubi, a i dolaze nove podvarijante koje izbjegavaju imunološki odgovor. Ono što bi bilo idealno je da se čovjek docjepljuje svakih 4 do 6 mjeseci, a to nema smisla i upitno je koliko će dodatna doza dodatno štititi. Usto se ljudi dodatno izlažu nuspojavama cjepiva. Naša preporuka je da se svatko, ako je prošlo 3 do 4 mjeseca od zadnje doze, docijepi jednom dozom, a kod starijih od 60 je preporučljivo da prime drugo docjepljivanje nakon prvoga i pokazalo se da ta druga doza kod njih pruža dodatnu zaštitu - rekao je.
Ukidanje izolacije za zaražene
Što se tiče najava o ukidanju izolacije za zaražene, Kaić je potvrdio da se o tome raspravlja, ali da još nije ništa odlučeno.
- Naravno, postoje argumenti u prilog tome da se ukine izolacija. Jedan je taj što su se svi već mogli cijepiti, tko je htio, i smanjiti rizik od zaraze, a uz omikron se veći broj ljudi zarazio, treći je što je blaži oblik bolesti, a zadnje je što tako i tako imamo velik broj zaraženih i onaj mali broj onih koje potvrdimo PCR-om i odredimo izolaciju, neće spasiti ostale, jer je ogroman broj ljudi koji zaraženi hodaju okolo - rekao je i dodao kako bi i u tom slučaju postojale iznimke, pa tako zdravstveni radnici koji rade s imunokompromitiranim pacijentima ne bi smjeli ići na posao, kao ni oni koji rade u domovima za starije.