Na plenarnoj sjednici u srijedu zastupnici su s 550 glasova za, 77 protiv i 62 suzdržana usvojili opći proračun Europske unije za 2022. godinu.

“Preuzeli smo nekoliko obveza kako bi proračun bio skrojen da podrži i gospodarstvo i regije i građane”, kazao je izvjestitelj u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) i kao osnovni cilj naveo program oporavka od pandemije.

“Cilj je bio jasan, imamo potrebu za snažnim proračunom oporavka prve godine kada imamo dodatna sredstva iz programa za obnovu”, proučio je.

Za programe zdravlja, istraživanja, borbu protiv klimatskih promjena, mala i srednja poduzeća te mlade, zastupnici su uspjeli osigurati 479.1 milijun eura dodatne potpore više u odnosu na Komisijin prijedlog. Dogovorene su obveze u visini od 169,5 milijardi eura te plaćanja od 170,6 milijardi eura.

Kroz program EU4Health osigurano 65 milijuna eura za podršku za cijepljenje unutar i izvan Europske unije. Za program Obzor Europa usmjeren na znanost i istraživanje osigurano je 100 milijuna eura. Osigurana su i sredstva za Erasmus+ te za oporavak i konkurentnost malih i srednjih poduzeća.

“Imat ćemo više sredstava za fond za azil i migracije, ali i za upravljanje granicama, što će pomoći rješavanju eskalirajućih izazova s migracijama na našim vanjskim granicama”, kazao je Ressler te dodao da će humanitarni fondovi voditi računa o tim izazovima.

U odnosu na prijedlog Komisije iz srpnja proračun je povećan za 480 milijuna eura.

Povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse Johannes Hahn postizanje dogovora između Vijeća i Parlamenta ocijenio kao europski potez. "Prvi put imamo više sredstava za plaćanja nego za obaveze", kazao je.

Pozitivan ishod pregovora govori o tome da institucije dobro surađuju u davanju odgovora na suvremene brige", dodao je slovenski ministar vanjski poslova Anže Logar u ime Vijeća EU..

Za program za akcije zaštite okoliša i klimatske akcije LIFE ostvareno je povećanje od 50 milijuna eura.

Henrike Hahn, u ime kluba Zeleni/ESS kao prioritete navodi zaštitu od klimatskih promjena i zaštitu bioraznolikosti. “Novac koji ulažemo pokazat će koliko smo ozbiljni o zelenom planu i pariškom sporazumu.”

Predsjednik parlamentarnog odbora za proračun Van Overtveldt pozvao je na veću solidarnost kod jačanja vanjskih granica, jer, kako navodi, te zemlje donose najveće žrtve za zaštitu EU.

“Proračun 2022. predviđa velike izdatke za graničnu policiju i suzbijanje migracijske krize na granici Bjelorusije, gdje režim brutalno iskorištava migracije”, poručio je.

Victor Negrescu iz kluba zastupnika S&D istaknuo je da je proračun ključan je za provedbu Višegodišnjeg financijskog okvira.

“Naš klub podupire 211 milijuna eura za solidarnost i socijalna prava, dodatnih 30 milijuna za mala i srednja poduzeća, te oko 90 milijuna za zdravstvo", rekao je.

Helene Laporte s krajnje desnice (Identitet i demokracija, ID) pak navodi da u proračunu za 2022. godinu postoje brojne kontradikcije u politikama EU-a. “Sredstva za obranu granice su u kontradikciji sa sredstvima za Frontex”, kazala je, budući da se postavlja pitanje hoće li Komisija preuzeti ulogu Frontexa ako se obrana granice Litve s Bjelorusijom bude financirala iz proračuna.

U ime kluba konzervativaca i reformista (ECR) Bogdan Rzonca pohvalio je proračun zbog izdvajanja 211 milijuna eura za prirodne katastrofe i savladavanje njihovih posljedica, humanitarnu pomoć, te za 205 milijuna eura osiguranih za obranu vanjske granice Europske unije Poljske s Bjelorusijom.

“To je upravo način za europsku solidarnost, hvala u ime svih Poljaka”, poručio je Rzonca.

Eurozastupnici: EU previše ovisi o nabavi lijekova iz trećih zemalja

Europska unija previše je ovisna o nabavi lijekova i medicinske opreme iz trećih zemalja, a unutar bloka je potrebno smanjiti jaz u kvaliteti zdravstvene zaštite, istaknuli su eurozastupnici u izvješću usvojenom u srijedu.

Zastupnici Europskog parlamenta su na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojili izvješće o farmaceutskoj strategiji za Europu s 527 glasova za, 92 protiv i 70 suzdržanih. 

Veća pripravnost na krize i samodostatnost zdravstvene politike EU-a, pristup lijekovima po prihvatljivim cijenama svim građanima Unije, kao i razvoj sigurnih i ekološki prihvatljivih lijekova neki su ciljevi europske farmaceutske strategije. 

Eurozastupnici upozoravaju kako je Unija previše ovisna o nabavi medicinske opreme i lijekova iz trećih zemalja.

Naime, 40 posto lijekova koji se stavljaju na tržište Unije je iz država koje nisu članice EU-a, a 60 do 80 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka proizvodi se u Kini i Indiji. 

Eurozastupnici stoga u izvješću pozivaju na veću proizvodnju u EU i upozoravaju da je premještanje proizvodnje u treće zemlje pokušaj uštede, ali na štetu ekoloških, sigurnosnih i radnih standarda. 

Pozivi za europskom zdravstvenom unijom

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) rekla je za Hinu da je pandemija bila okidač da EU postane svjesna "nedostatnosti lijekova i ovisnosti o trećim zemljama". 

Glavak dodaje da je "činjenica da pacijenti nemaju jednaku zdravstvenu skrb u svim zemljama EU-a" i da je to jedan od razloga za jačanje europske zdravstvene unije, kojom je obuhvaćena i farmaceutska industrija.

Zastupnica iz redova pučana smatra da Hrvatska ima šansu ojačati tu industriju jer imamo "potencijala i stručnjake". "Imamo imunološki zavod koji se ponovno reaktivira i koji će dobiti snažan zamah i potporu s razine vlade RH", rekla je Glavak. 

Potrebu da se smanji jaz među članicama EU-a u pogledu zdravstvene zaštite ističe i hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP). 

"Sada imamo situaciju da su 40,50 posto veće šanse da umrete od raka ako živite na istoku Europe nego ako živite na zapadu", rekao je za Hinu Sokol, zamjenski član Posebnog odbora za borbu protiv raka. 

Sokol navodi da je zdravstvena kriza pokazala da države ne mogu same riješiti sve probleme i da državama poput Hrvatske "odgovara da se EU više uključi".

"Da nije bilo zajedničke nabave cjepiva, mi bismo možda sad počeli dobivati tek prvu dozu cjepiva nakon što bi oni najveći, najbogatiji bili opskrbljeni par mjeseci ranije", dodao je Sokol. 

Posebno istraživanje Eurobarometra o budućnosti Europe pokazalo je da građani smatraju da su treći najveći izazov za budućnost EU-a "zdravstveni rizici". 

Područje zdravstva u nadležnosti je članica EU-a. Stoga Unija "nije mogla brzo i u skladu s očekivanjima građana reagirati" na pandemiju koronavirusa, rekla je za Hinu hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) koja smatra da je aktualna zdravstvena kriza naglasila potrebu za stvaranjem europske zdravstvene unije. 

"Imati zdravstvene sustave koji su ekstremno loši u nekim državama ili daleko bolji u nekim drugim nije cilj EU-a. Naš cilj je da se što više smanje razlike u kvaliteti zdravstvene zaštite", dodala je Borzan, zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane. 

Jednak pristup lijekovima svim građanima Unije 

"Trebamo raditi s pacijentima, znanstvenicima i profesionalcima u zdravstvenom sektoru, državama članicama i institucijama EU-a. Na taj način imat ćemo izbalansiranu strategiju koja promiče inovacije, pristup pacijenata lijekovima, koja osigurava da nacionalni sustavi budu održivi, da u središtu bude pacijent i zdravlje Europljana više nego ikad prije", poručila je u ponedjeljak na raspravi izvjestiteljica Dolors Montserrat, španjolska zastupnica iz redova pučana.

Povjerenica Europske komisije za zdravstvo Stella Kyriakides rekla je eurozastupnicima da je pristup lijekovima "jedno od temeljnih prava". 

"Tu je strategija koja će oblikovati našu politiku za naredna desetljeća i čiji je cilj osigurati da svi pacijenti imaju pristup lijekovima koji im trebaju i kada im trebaju", rekla je Kyriakides. 

Belgijski zastupnik Marc Botenga (GUE/NGL) rekao je na raspravi u ponedjeljak da prvi cilj strategije treba biti "smanjenje ovisnosti o velikim farmaceutskim kompanijama", dok je francuska zastupnica Mathilde Androuet (Identitet i demokracija) putem videoveze poručila da "trebamo vratiti proizvodnju vitalnih lijekova na područje Europe".

Hrvatski parlamentarac Ladislav Ilčić (Hrast/Europski konzervativci i reformisti) pitao je kolege na raspravi je li cilj Unije zdravlje ili novac. 

"Ako je zdravlje, onda ćemo priznati činjenicu da cijepljeni prenose virus pa ćemo testirati i cijepljene i necijepljene ako želimo smanjiti prijenos virusa. Naravno, cjepivo ima svoj učinak, no ne onako kako su rekli prije godinu dana kad su rekli da će cjepivo zaustaviti pandemiju samo da imamo 70 posto cijepljenih. Moramo sagledati te činjenice i redefinirati strategiju. Ako je zdravlje cilj, onda moramo uložiti puno energije i novaca u razvoj lijekova, a o tome u ovom izvješću nema riječi. Ako je cilj novac, možemo se praviti da ništa nismo saznali i možemo nametati covid potvrde", rekao je Ilčić.