U specijalnoj emisiji novinarka Laura Šiprak ugostila je Stanka Pericu, ravnatelja isusovačke službe za izbjeglice. Govorili su o aktualnoj situaciji u Ukrajini, s naglaskom na izbjeglicama. Perica se odmah angažirao, prvi dan invazije pronašao je smještaj za dvije studentice.
- Veći broj njih zatekao se u Hrvatskoj prije rata, studenti radnici, turisti. Postali su izbjeglice i morali su pronaći smještaj. Njima smo preko naših volontera pomogli koliko smo mogli, a sada se nastojimo spremiti na drugi korak. U Hrvatskoj je trenutno oko 200 izbjeglica iz Ukrajine, po svemu sudeći bit će ih još više. Zato je potrebno pripremiti se.
Istaknuo je da je prednost to što smo već prošli puno sličnih humanitarnih kriza. Njegovim kolegama je trenutno sjedište u Lavovu i također primaju maksimalan broj ljudi koji mogu primiti. Nude im bazičnu humanitarnu pomoć, dakle hranu, vodu, odjeću, ali i psihosocijalnu pomoć.
- Trudimo se da ne budu smješteni u dvoranama, nego da im ponudimo jedan dostojanstveniji smještaj. Baš zato pokušavamo koordinirati obitelji i ljude koji su spremni prihvatiti izbjeglice. Nadamo se da će se što prije moći vratiti u Ukrajinu, no ako to ne bude moguće onda brzo integrirati u Hrvatskoj.
Koja je procedura?
Procedura se ovih dana pojednostavljuje. Europska unija bi ovih dana trebala uvesti jedan poseban mehanizam koji je izvorno bio zamišljen za situaciju s izbjeglicama nakon ratova na području bivše Jugoslavije.
- Omogućiti će izbjeglicama da se slobodno kreću na prostoru Europske unije unutar tri godine. Dakle, mogu doći i u Hrvatsku i u druge države.
Smještaj je Ukrajincima ponudilo 15-ak obitelji, no ljudi se javljaju i raspituju za pružanje drugih vrsta pomoći koju mogu pružiti. Pružaju im liječničku pomoć, razgovore sa psihologom, a u narednim danima trebali bi dogovoriti kako integrirati djecu u odgojno-obrazovne ustanove.
Može li Hrvatska bez ruskog plina?
U emisiji je gostovao i energetski stručnjak Igor Grozdanić. Ruski Gazprom i dalje posluje s Europskom unijom, plin i dalje ide kroz Ukrajinu. Istaknuo je da je to s jedne strane dobra stvar.
- Prirodni plin je potreban Europi, s druge strane on je most Rusije prema Europskoj uniji i prema europskoj normali. Ako se zaustavi taj plin, moglo bi doći do stvarnog pogoršanja situacije i Rusija bi mogla biti izuzetno izolirana te bi mogla napraviti pogrešan korak koji ne bi bio dobar niti za Europu, niti za Ukrajinu. Mislim da je ovo dobra situacija, što plin i dalje teče. Međutim, ako rat potraje duže, Europa bi zbog solidarnosti trebala zaustaviti plin.
Prije nekoliko dana izašlo je izvješće da je Hrvatska među četiri države koje najmanje ovise o ruskom plinu. Grozdanić je to potvrdio dodavši da nas 'spašava' LNG terminal, kojeg smo gradili 31 godinu.
- Gradnja je krenula 1989. godine. Kakav god da je, on stvarno spašava Hrvatsku.
Govorio je o situaciji u Njemačkoj, koja se automatski prenosi na ostatak Europe, a to je velika ovisnost tih država o ruskom plinu. Europa trenutno nema alternativu, pa u idućih nekoliko godina ne može nadomjestiti taj plin. Grozdanić smatra da je rješenje zalaganje za jaču i ubrzanu energetsku transformaciju, odnosno tranzicijom prema obnovljivim izvorima energije.
- Jedna od poruka hrvatskoj vladi je, ako već nismo toliko ovisni o ruskom plinu, hajdemo napraviti korak naprijed, korak dalje, korak više. Napokon početi angažirati vlastite snage i resurse u proizvodnji domaćeg prirodnog plina. U posljednjih pet do osam godina uopće nismo obnavljali rezerve prirodnog plina, koje postoje. Ovo je dobar okidač da krenemo u tom smjeru- poručio je.
U naš program se s ukrajinsko-poljske granice uključio naš reporter Denis Mahmutović, a s granice Mađarske i Ukrajine Danijela Mikola, koji prate dramatične dolaske izbjeglica iz napadnutih dijelova Ukrajine.
Na YouTube kanalu 24sata, našoj Facebook stranici i portalu 24sata.hr iz dana u dan donosimo vam cjelodnevni program posvećen ratu u Ukrajini.
PRATITE EMISIJU: