Predsjednik Milanović u utorak je puštanjem u funkciju trajnog osvjetljenja Šohta u spomen rudarima Labina završio proslavu 100. obljetnice Labinske republike, održane u povodu povijesnog događaja 2. ožujka 1921. kada su se labinski rudari pobunili protiv talijanskih vlastodržaca.
Predsjednik Zoran Milanović nazočio je danas u Labinu proslavi te obljetnice, a večeras je sudjelovao u programu svečanog pokretanja trajnog osvjetljenja "Šohta" željeznog rudarskog tornja na "Pijacalu", zaštićenom kompleksu industrijske kulturne baštine.
Labinska republika bila je kratkotrajna samouprava istarskih Hrvata, nastala za vrijeme rudarske pobune na području Labina u Hrvatskoj, od 2. ožujka do 8. travnja 1921. godine. Labinski rudari pobunili su se protiv talijanskih vlastodržaca te stupili u 37-dnevni štrajk i organizirali samoupravu nad rudnikom.
Taj događaj kojeg su povjesničari ocijenili kao prvi organizirani otpor nadolazećem fašizmu u Europi, ugušen je u krvi 8. travnja 1921., a na mjestu gdje je sve počelo, Krvovoj placi na Vinežu, vijence su uz počasnu zaštitnu bojnu Hrvatske vojske položili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, labinski gradonačelnik Valter Glavičić te druga izaslanstva.
Središnji program obilježavanja tog važnog jubileja bila je svečana sjednica Gradskog vijeća Labina na kojoj je istaknuto kako je Labinska Republika zapravo prvi organizirani antifašistički otpor na koji je svaki stanovnik Istre ponosan.
"Danas, kada je više nego ikad u povijesti čovječanstva sve povezano, podsjetiti da su naši rudari daleke 1921. godine ovdje na istočnoj obali Istarskog poluotoka začeli antifašizam kao univerzalnu vrijednost, veliki je razlog za biti ponosan", kazao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić.
Istaknuo je da rudnik nije bio samo mjesto gdje se iskopavao ugljen i težački mukotrpno zarađivao kruh za obitelj, već se u rudniku učilo prijateljstvo, kolegijalnost, solidarnost te vrijednosti nacionalne, multietničke i socijalne solidarnosti.
Predsjednik Zoran Milanović u govoru punom emocija, govoreći o teškom poslu rudara kazao je kako je danas dobro da ljudi ne moraju više raditi tako težak, mukotrpan i nezdrav posao u kojem se mogu razboljeti ili poginuti.
"Nisam rudarski unuk, premda je moj pokojni dido Ante Milanović radio u rudniku neko vrijeme. U Sinju je bio rudnik ugljena koji je dnevno izvlačio, izgleda u odnosu na ovaj rudnik, sitnih 30 tona", rekao je Milanović.
Dodao je kako se 1921. godine nakon prvog svjetskog rata Europa tresla i od toga se nije ni danas smirila.
"Ti potresi i ti nemiri traju i dulje od ovih potresa koji smo doživjeli zadnjih godinu dana. Ovo je bio prvi ustanak protiv fašizma i on je u odnosu na ostale ustanke i revolucije imao relativno civilizirani ishod. Nakon tog rata sukobila su se dva ekstremizma - jedan je bio ekstremizam mržnje, to je fašizam i kasnije nacizam dok je drugi bio komunizam kao ekstremizam nade, ne mržnje", rekao je Milanović. Dodao je da u situaciji kada čovjek mora birati, izabrat će ekstremizam nade.
Izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog sabora, državni tajnik Ivan Bubić kazao je kako se svi danas moramo prisjetiti vizionarstva i hrabrosti Labinjana koje nam, istaknuo je, "u ovim ekstremnim okolnostima treba biti inspiracija".
"Naši Labinjani ustali su i krenuli u borbu za svoja prava i život dostojan čovjeka. Taj njihov mentalitet, taj imperativ prosperiteta i boljeg života živi i danas u Istri", poručio je u ime svih istarskih gradonačelnika, pulski gradonačelnik Boris Miletić.
Napominje kako je obveza svih u Istri "braniti progresivne vrijednosti suvremenog svijeta".
"U sto godina antifašističke tradicije, unatoč iskušenjima, uvijek smo znali odabrati pravu stranu i postali smo regija koja je sinonim za suživot i toleranciju. Povijest nas je naučila da moramo ustrajati u borbi za prave vrijednosti. Nikada ne smijemo ustuknuti pred nasilnicima, primitivcima i fašistima", zaključio je Miletić.
Grad Labin će s općinama Labinštine od danas pa sve do 8. travnja nizom manifestacija obilježiti jedan od najznačajnijih povijesnih događaja 20. stoljeća na istarskom poluotoku - ustanak labinskih rudara i prvi organizirani antifašistički otpor u svijetu, koji je, kako je rečeno, utro put Istre i Europe ka antifašizmu kao temelju Europske unije i europske civilizacije.