Ogromna količina kiše i gradnja u podnožju velikih padina osnovni su uzroci nove katastrofe u BiH, kazao je za Avaz Muriz Spahić, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA-e.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Poplave su nastale kao odgovor na dugu ljetnu sušu jer, statistički gledano, jedno nevrijeme uvijek prouzrokuje drugo. Ove poplave trebamo promatrati i u kontekstu značajnih fluktuacija, odnosno klimatskih promjena. Važno je napomenuti da su se tijekom ljetnog perioda i enormnog zagrijavanja desile promjene ustaljenog ritma toplinskog kapaciteta padina, koje su izazvale njihovu nestabilnost. A onda su tijekom intenzivnih padavina, kao labilne, zahvaćene velikom količinom vode u vrlo kratkom periodu. Na ovaj način je voda pomiješana sa sedimentima i sve je pokrenuto – kaže Spahić.
Uzrok tragičnim posljedicama vidi i u činjenici da su pogođena naselja nastala u podnožju padina. Ogromne količine vode izazvale su geomorfološki stres koji je stvorio nove forme reljefa kakve se u normalnim okolnostima ne bi stvorile ni za 100 godina. On podsjeća na događaj u Tadžikistanu iz 1911. godine, kada je potres pokrenuo klizište koje je progutalo cijelo selo, te stvorilo branu na rijeci Murgab čije pucanje danas prijeti više od pet milijuna stanovnika u četiri države.
- Sad se treba sjetiti mojih upozorenja o visokoj brani Ulog kod Kalinovika, koja predstavlja veliku, latentnu opasnost za dolinu Neretve i sve do Jadranskog mora. Zato je prostorno planiranje i izučavanje prostora neophodno prije nego što se taj prostor naseli ili antropogeno zahvati. Ne može se selo ili naselje planirati na padini koja ga može uništiti za vrlo kratko vrijeme – dodaje profesor Spahić za "Avaz".
Govori i da korita rijeka nisu redovno održavana i da se o odlaganju smeća ne vodi računa, osim toga tu je i sječa šuma, a sve to, u kombinaciji s klimatskim promjenama, prijeti sličnim katastrofama i u budućnosti.