Ovo je povijesni trenutak kojeg smo čekali i predstavlja zadnju stepenicu prije uvođenja eura, poručuje predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, Petar Vušković, nakon što je jučer donesena i službena odluka da Hrvatska ulazi u Europski tečajni mehanizam II, čime smo došli na korak do uvođenja eura. 

- Sada će HNB imati „službene stolice“ u Europskoj središnjoj banci (ESB), a ESB će nadzirati naš bankarski sustav. Sada nas čeka ekonomska disciplina s naglaskom na strukturne reforme koje moramo provesti - pojašnjava Vušković što konkretno znači ulazak u Europski tečajni mehanizam II, koji predstavlja čekaonicu u kojoj treba provesti najmanje dvije godine prije uvođenja eura. 

- U ERM II ćemo biti oko između dvije i pet godina te ćemo time ispuniti moja očekivanja da će Hrvatska biti zemlja s eurom do 2025. Ulazak u ERM II je rezultat dobrih makroekonomskih politika, zdravog financijskog sustava te rasterećenja ekonomije koje smo provodili - kaže Vušković navodeći kako je najkraće u ERM II bila Slovenija, 2,5 godine, a najduže Latvija, 10 godina.

Europska središnja banka već je odredila i tečaj po kojem ćemo prijeći na euro - 7,53450 kuna za jedan euro s fluktuacijom +/-15 posto.

- On je važan zbog buduće konverzije kuna u euro jer će utjecati na one koje su štedjeli u kunama, ali i one koje imaju kunske kredite - poručuje predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize. 

Istaknuo je sve prednosti i nedostatke uvođenja eura. 

PREDNOSTI

Euro, ističe Vušković, stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera.

- Ukoliko strani investitor investira milijun eura na hrvatskom tržištu, a nakon toga euro deprecira (obezvrijedi) prema kuni za pet posto, njegov uloženi novac vrijedi pet posto manje. Investitor je izgubio 50.000 eura. Imati euro znači odsustvo rizika promjene valutnog tečaja za investitora. Euro stvara lakšu usporedivost cijena za investitora te povoljniju investicijsku klimu. Euro znači povjerenje koje se temelji na prepoznatljivosti jedne svjetske valute - kaže.

Euro, ističe nadalje, pojeftinjuje kredite, a rate otplata kredita čini sigurnim.

- Hrvatska ekonomija je visoko euroizirana, odnosno vezana za euro pa je valutni rizik prisutan svugdje. Kod građana je prisutan kroz kredite i štednju. Uvođenjem eura bi se cijena kredita smanjila jer nema valutnog rizika. Kamatna stopa na kredite bi bila najmanje jedan postotni bod niža kada bi bili u eurozoni. Nadalje, kod uzimanja kredita u eurima, rata kredita ovisi o vrijednosti kune. Deprecijacija (obezvređivanje) kune nerijetko poveća rate kredita građana, što ih stavlja u nepovoljne položaje jer im se povećava dug. Što to znači najbolje znaju oni koji su bili zaduženi u „švicarcima“ - navodi Vušković ističući kao prednost i to da euro čuva vrijednost depozita u bankama.

- Građani štede čak 75 posto u eurima. Nepovoljan tečaj može im umanjiti štednju, više nego što im je godišnja kamatna stopa na štednju koja je niža od jedan posto. Uvođenjem eura eliminiralo bi se pitanje u kojoj valuti štedjeti kako bi sačuvali vrijednost ušteđevine - kaže.

Euro, navodi nadalje, eliminira nepovoljne tečajeve u mjenjačnicama i bankama.

- Kod mijenjanja novca u bankama ili mjenjačnicama također vaš novac ovisi tečaju. Neke mjenjačnice, pogotovo na moru, znaju imati nepovoljne tečajeve, gdje na 100 eura možete izgubiti i do 50 kuna, a na 1000 eura to je već 500 kuna. Banke strancima koji podižu novac sa svojih kartica na bankomatima nude nepovoljne tečajeve pa tako narušavaju povjerenje prema strancima, ali i konkurentnost u turizmu. Zanimljivo je da su banke u Hrvatskoj na tečajnim razlikama ostvarile oko 1,8 milijardi kuna - poručuje ističući kako bi uvođenjem eura nestale mjenjačnice, a banke bi ostale bez svojeg profita.

- Taj novac bi ostao tržištu - dodaje naglašavajući i kako euro jača konkurentnosti domaćih poduzeća.

- Zaduženost poduzeća u eurima je visoka i iznosi oko 50 milijardi kuna. Nepovoljan tečaj smanjuje konkurentnost naših poduzeća te povećava rate kredita. Poduzeća koja u najmu imaju poslovni prostor uslijed deprecijacije kune mogu imati i veći trošak najma jer se cijena najma u ugovorima indeksira u eurima. Na takav način se umanjuje konkurentnost naših poduzeća. Euro za poduzeća znači i jeftiniji pristup kapitalu - pojašnjava. 

Kao prednost uvođenja eura, Vušković navodi i to da euro stvara povoljne vanjskotrgovinske uvjete i pomaže izvoznicima. Prema studijama iz 2000. godine, dodaje, ukazuje se da zemlje koje imaju zajedničku valutu i do tri puta više trguju nego zemlje koje imaju različite valute.

- Za izvoznike euro bi stvorio čitav niz prednosti. Izvoznici ne bi morali pratiti tečajne razlike zbog rizika tečaja i preračunavati ih u inozemne cijene. Olakšao bi se izvoz mnogih proizvoda kroz eliminaciju transakcijskih troškova pa bi u konačnici ukupna vanjskotrgovinska razmjena bila povećana. Euro bi na izvoz imao tzv. „učinak stvaranja trgovine“ - poručuje dodajući kako euro znači i bezbrižnost putovanja za naše ljude, ali i turiste.

Hrvatska oko 17 posto BDP-a ostvaruje iz turizma, naglašava, a od toga 70 posto prihoda od zemalja iz eurozone.

- Određene prednosti bi svakako imali i naši stanovnici jer bi mogli bezbrižno putovati većinom država članica EU, ne razmišljajući o mijenjanju domaće valute u euro. Isti efekt bi imali i turisti koji dolaze u Hrvatsku, što bi našu državu učinilo konkurentnijom u turizmu - kaže ovaj ekonomist. 

Uvođenje eura za Hrvatsku bi značilo i povećanje kreditnog rejtinga te povoljnije zaduživanje na financijskim tržištima jer se, ističe Vušković, članice eurozone smatraju sigurnijima.

- Jeftinije zaduživanje znači i lakšu otplatu dugova države. Ta sigurnost se temelji na monetarnoj i makroekonomskoj stabilnosti koju provodi Europska središnja banka - pojašnjava. 

U slučaju ekonomskih kriza, navodi nadalje kao prednosti, imamo pravo na pristup Europskom mehanizmu stabilnosti te se uvođenjem eura stvara europski identitet. 

- Jer će se hrvatski simboli (povijesne osobe i prirodne ljepote) naći na euro kovanicama - kaže. 

NEDOSTATCI

Uvođenje eura ima i svoje nedostatke, a Vušković ih navodi dva. Prvi nedostatak je jednokratni operativni trošak uslijed konverzije i financijski trošak, koji se odnosi na informatičku opremu, prilagodbu bankomata za euro, tiskanje cjenika s cijenama u eurima, informiranje, administraciju uslijed prilagodbe pojedinih dokumenata i ostale troškove.

- Procjenjuje se da će sve to koštati oko 0,5 posto BDP-a. Također, postoje i financijski troškovi prijenosa sredstava u Europsku središnju banku te u mehanizam stabilnosti, 690 milijuna eura u 12 godina - navodi Vušković,

Kao drugi nedostatak uvođenja eura ističe gubitak monetarnog suvereniteta ističući kako to i nije toliki nedostatak.

- Djelovanje monetarne i tečajne politike je ionako ograničeno. Naš monetarni suverenitet se ogleda u čuvanju stabilnosti tečaja. Tečajna politika nije korištena kod izvoza jer nije ni bilo strategije izvoza kojom bi stvarali koristi od Marshall-Lernerovog efekta da se kroz deprecijaciju stvara povećanje neto izvoza. Gubitak monetarnog suvereniteta znači da će buduće kamatne stope zaduživanja ovisiti o monetarnoj politici u eurozoni, ali barem neće biti više toliko razlika u kamatama na kredite. Povjerenje prema monetarnoj politici će se morati graditi u odnosu prema Europskoj središnjoj banci, koja je pokazala u slučaju s Grčkom da postoje instrumenti monetarne politike koji štite eurozonu i kojima možemo vjerovati - pojašnjava Vušković. 

Ovaj ekonomski stručnjak naglašava kako uvođenjem eura cijene neće rasti jer rast cijena dominantno ovisi o kretanju cijena nafte i sirovina.

- Euroskeptici su prognozirali da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju porasti cijene, a one su kontinuirano padale od 2013. godine uslijed liberalizacijskih učinaka integracije na unutarnje tržište. Ukoliko pogledamo zemlje koje su uvele euro, rast cijena je iznosio najviše neznatnih 0,3 posto.Treba podsjetiti da je to znatno manje nego godišnja inflacija od jedan posto - ističe dodajući kako cijene eventualno mogu rasti tamo gdje je potražnja malo veća, primjerice u ugostiteljstvu i u turizmu.

- Ukoliko bi i došlo do zaokruživanja cijena zbog eura, tržište ima savršen mehanizam za korekciju cijena, a zove se pad potražnje za robom ili uslugama gdje se povećanje dogodilo. Da bi se u potpunosti izbjeglo zaokruživanje cijena, može se propisati zakonska obveza iskazivanja cjenika u eurima i kunama kako bi potrošači znali da se njima ne manipulira. Međutim, za očekivati je da će u budućem vremenu uslijed najavljene smanjene stope PDV-a na svu hranu s 25 na 13 posto doći do pada cijena prehrambenih proizvoda - kaže predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize.

Što se tiče plaća, Vušković naglašava kako uvođenje eura neće utjecati na njih.

- Na rast plaća utječu drugi faktori; konkurentnost poduzeća, produktivnost rada, rast pojedinog gospodarskog sektora, odluka vlasnika poduzeća da se ostvareni dohodak preraspodijeli u korist povećanja plaća itd. Kada se plaće budu konvertirale u euro dobit ćemo tek nominalno manje plaće. Za prosječnu plaću u Hrvatskoj od 6.796 kuna dobiti će se oko 900 eura - kaže.