Hrvatska je od danas službeno, statistički mjereno, izašla iz recesije, poručuje nam ekonomski analitičar i direktor konzultantske tvrtke Q Norma, Petar Vušković, nakon što je državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za drugi kvartal 2021., koja ukazuje da je tromjesečni BDP u drugom kvartalu ove godine realno veći za 16,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

- Ovakva povijesno visoka stopa rasta je bila očekivana s obzirom na bazni učinak istog kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnost zbog „zatvaranja ekonomije.“ - kaže Vušković.

Kao razlog ekonomskog rasta navodi povećan obujam osobne potrošnje i rast izvoza robe i usluga.

- A u trećem kvartalu 2021. se očekuje dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone - naglašava, no i upozorava da nas ovaj ekonomski rast ne smije dovesti u zabludu jer on nije isto što i ekonomski razvoj.

'Za ekonomski razvoj trebamo strukturne reforme'

- Hrvatska je, gledajući ekonomski razvoj po stanovniku, tek na 65 posto prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama - privatizacijom i reformom javne uprave.  U zabludi smo ako mislimo da kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) možemo do zdravijeg ekonomskog rasta. NPOO nije i ne može biti ekonomski program, ali može biti alibi za neprovođenje strukturnih reformi. Produktivnost cijelog gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika - poručuje Vušković. 

Hrvatskoj ekonomiji, dodaje, treba puno kompletniji i konzistentniji paket mjera.

- Jedino „big game“ privatizacijama i reformom javne uprave možemo smanjiti javni dug te naposljetku smanjiti moć političkih stranaka koje imaju nad državom, odnosno tržištem. Naša državna potrošnja zauzima 45 posto u BDP-u, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, svaki treći zaposlenik naše države radi za državu - navodi ovaj doktor ekonomskih znanosti ističući kako u takvim uvjetima država ne može isporučivati vrijednost za novac niti poticati na konkurentnost. 

'Inflacija najbolji pokazatelj da ne bi smjeli ponovno zatvarati ekonomiju'

Trenutni ekonomski problem broj jedan, naglašava, jest rast inflacije, koja smanjuje vrijednost naših dohodaka, ali i štednje.

- Razornija je od poreza. Trenutno je ispod tri posto i takav inflatorni pritisak se smatra dozvoljenim. Ukoliko stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka će je morati smanjivati kroz monetarni instrumentarij, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenom tržištu - kaže. 

Vušković ističe kako nam je inflacija najbolji pokazatelj da ne bi smjeli ponovno "zatvarati ekonomiju."

- Ukoliko se ono dogodi, možemo se lako dovesti u stagflaciju. To je stanje rasta nezaposlenosti i rasta inflacije. Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnog duga (91 posto BDP-a) te rast deficita opće države (3,8 posto BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od tri mjeseca. Tada bi brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti, ekonomske depresije - upozorava.