Njemačko gospodarstvo će ove godine zbog pandemije koronavirusa pogoditi recesija, procjenjuje u ponedjeljak Vijeće ekonomskih stručnjaka njemačkih ekonomskih instituta, navodeći da su moguća tri scenarija.
"Odlučujuća za pitanje u kojoj mjeri će njemačko gospodarstvo smanjiti svoj volumen je uspješnost borbe protiv širenja koronavirusa i ukidanje ograničenja društvenih i gospodarskih aktivnosti", stoji u procjeni Vijeća ekonomskih stručnjaka.
Tzv. Ekonomski mudraci, kako mediji nazivaju ovaj gremij koji savjetuje njemačku vladu po pitanjima gospodarskog razvoja, predviđaju smanjenje gospodarskog obujma za 2,8 posto i to u slučaju da mjere ograničenja, vezane uz pandemiju koronavirusa, budu ukinute prije ljeta, što ekonomisti u svoj procjeni smatraju najizglednijim scenarijem.
Prema drugom od tri predviđena scenarija, u slučaju da se mjere ograničenja, a time i zaustavljanje proizvodnje većih razmjera, produlje i nakon ljeta, predstavnici vodećih njemačkih ekonomskih instituta predviđaju recesiju od 5,4 posto.
Prema trećem, najpesimističnijem scenariju, mjere bi potrajale do sljedeće godine, što bi sa sobom donijelo "duboke rezove u gospodarske strukture".
"Ekonomski mudraci" su od politike zatražili da snage i dalje usmjeruje na borbu protiv širenja zaraze. Oni su istodobno pohvalili paket mjera pomoći njemačkom gospodarstvu u visini od 750 milijardi eura, koji je prihvaćen prošlog tjedna.
Lars P. Feld, predsjednik ovog gremija, opravdao je relativno različite procjene gospodarskog razvoja u Njemačkoj ekstremnom situacijom u kojoj se zemlja nalazi.
"Nesigurnost oko procjena gospodarskih kretanja je zbog neuobičajene situacije ogromna", zaključio je Feld.
Središnja njemačka institucija za praćenje epidemija, Institut Robert Koch, u ponedjeljak je objavila kako se broj zaraženih koronavirusom u Njemačkoj popeo na 57.300, što je oko 4.700 više nego jučer.
Broj umrlih se popeo na 455, u odnosu na nedjelju kada je, prema američkom centru Johnu Hopkinsu, bilo 400 umrlih. Institut istodobno objašnjava kako ova brojka nije potpuna jer preko vikenda podatke ne šalju svi pokrajinski uredi za zaštitu zdravlja.
Njemačka savezna pokrajina Bavarska je u ponedjeljak produžila svoje stroge mjere ograničenja kretanja i one sada vrijede do 20. travnja.
Strah od koronavirusa potamnio očekivanja za gospodarstvo u EU, eurozoni i Hrvatskoj
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo potonula su u ožujku pod utjecajem koronakrize koja je u Europskoj uniji i eurozoni pokrenula najveći val pesimizma otkada je Europska komisija počela objavljivati izvješća.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u ožujku za 9,3 boda u odnosu na veljaču, na 103,3 bodova, pokazuje izvješće Europske komisije, objavljeno u ponedjeljak.
To je njegov najveći pad otkada je EK počela prikupljati i obrađivati podatke za Hrvatsku.
Komisija pritom upozorava na moguću kompromitiranu točnost podataka kompletnog izvješća i upitnu usporedbu među zemljama budući da su zbog ograničenja kretanja i rada bili prisiljeni obustaviti prikupljanje odgovora.
Hrvatska je prema izvješću među zemljama u kojima su uspjeli prikupiti gotovo sve odgovore na anketu, što bi signaliziralo točnost podataka.
Oko tri četvrtine odgovora prikupljeno je u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji dok podaci za Sloveniju, Luksemburg i Sloveniju nisu prikupljeni.
Izvješće za Hrvatsku pokazuje da je koronakriza u mjesecu na izmaku najteže pogodila raspoloženje u uslužnom sektoru, što se očitovalo u padu indeksa za 17,6 bodova, najvećem otkada je EK počela prikupljati podatke.
Maloprodaja i građevinski sektor također su pogođeni valom pesimizma, koji se očitovao u padu indeksa za 13,5 odnosno 10,3 boda.
Snažno su pogoršana i očekivanja menadžera u industriji čiji je indeks u odnosu na veljaču pao za 8,2 boda.
Poljuljani su i potrošači, indeks čiji je očekivanja pao za 5,5 bodova.
Pokazatelj očekivanja zapošljavanja (EEI) također je pao, za 1,6 bodova u odnosu na veljaču, signalizirajući ocjenu menadžera da će zapošljavati manje radnika.
Dramatično pogoršanje u EU i eurozoni
U Europskoj uniji i eurozoni ekonomska je klima u ožujku "dramatično" pogoršana u odnosu na veljaču, konstatiraju u EK, ukazujući na pad ESI-ja za 8,2 odnosno 8,9 bodova.
To je najveći pad otkada je Komisija 1985. godine počela objavljivati izvješća.
Najviše su pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks u EU pao za 12,2 boda, te za 13,3 boda u eurozoni.
Maloprodaja je također iskazala znatno veći val pesimizma nego u veljači, pa je tako indeks u EU pao za 7,4 boda, te za 8,1 bod u eurozoni.
Koronakriza zabrinula je i potrošače, čiji je indeks u EU pao za 4,5 bodova, te za pet bodova u eurozoni. Osjetno veću zabrinutost iskazala je i industrija, čiji su indeksi pali za 4,2 u EU te za 4,6 bodova u eurozoni.
Najmanje je poljuljan građevinski sektor, čiji menadžeri također očekuju lošije poslovno razdoblje, s obzirom na pad indeksa za 2,5 bodova u EU te za 2,7 bodova u eurozoni.
Menadžeri na oba područja također predviđaju da će u idućem razdoblju manje zapošljavati nove radnike. Tako je EEI u Europskoj uniji pao za 9,7 bodova, a u eurozoni za 10,9 bodova, pokazuje izvješće EK.
Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše je oslabila ekonomska klima u Italiji, koja je do nedjelje navečer bilježila ukupno 97.689 slučajeva zaraze a COVID-u 19 podleglo je ukupno 10.779 ljudi.
Talijanski ESI pao je 17,6 bodova u odnosu na veljaču.
Indeks za Njemačku pao je 9,8 bodova a za Francusku za 4,9 bodova. Najblaži pad bilježila je Španjolska, za 3,4 boda.