Čini se da su obećanja oko mirovina vezana, ili slijede općeniti tok obećanja. Otvorila se situacija u kojoj se čini da je proračun u dobroj situaciji, plaće se povećavaju, inflacija se smanjuje i odgovor političara je povećati mirovine. Zanimljivo je da su ta obećanja ili ponude obrnuto proporcionalna šansi da formiraju novu vladu. Primjerice, HDZ vrlo pažljivo i zatvoreno pristupa tom pitanju, a kod SDP-a i partnera obećanja su veća i labavija jer nije sigurno što će se povećavati i za koliko, rekao je za N1 ekonomist i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić.

- Jedna je zajednička crta svim tim novim obećanjima ili prijedlozima. Praktički cijeli teret povećanja se prebacuje na proračun. Nema naznaka da će se išta u sustavu promijeniti, naprosto se sve prebacuje na proračun - rekao je.

KRITIKA VLASTI Benčić: Mirovine su znatno pale u odnosu na prosječnu plaću

Što to znači za funkcioniranje mirovinskog sustava?

- Izdaci koje proračun trenutno nudi, otprilike četiri posto pokriva se za mirovine, a oko šest posto kroz doprinose. Oni nisu ni približno dovoljni da pokriju sve mirovine. Ako želimo samoodrživ sustav mirovina, trebalo bi sve funkcionirati kao klasično osiguranje, što se uplati, može se povlačiti. No, ovo je javni sustav i čini se zgodno podijeliti primanja u obliku mirovina. Hrvatska jako puno troši, proračun ima limite i ako povećavate izdvajanja za mirovine, drugdje ih morate smanjiti - objasnio je Nestić.

Ističe kako je naš mirovinski sustav ovisan o plaćama.

NAJAVIO IZMJENE U ZAKONU Peđa Grbin: 'Hrvatska više neće biti ista. Umirovljenici neće više zbog inflaciji izgubiti ni 1 euro'

- U osnovnoj ideji naš javni mirovinski sustav ovisan je o plaćama. Vaša mirovina, uz neke sitnice, ovisi o dužini i plaći u odnosu na prosječnu hrvatsku. Međutim, događa se, zbog raznoraznih intervencija, da više od polovice umirovljenika ima narušen taj segment, mirovina im nije rezultat umnoška staža i uplaćenih doprinosa - rekao je.

- Mirovine su doista niske. Međutim, Hrvatska ima nekoliko velikih strukturnih problema, kao jako loša demografska situacija. Imate relativno malo zaposlenih, koji moraju financirati veliki broj umirovljenika. Imate situaciju da ljudi relativno rano idu u mirovinu. Prosjek je odlazak u nju s 30 ili 31 godinom staža. - rekao je.