Od 20 tisuća izbjeglica iz Sirije, koje EU planira preseliti iz izbjegličkih kampova u Turskoj i Libanonu i zbrinuti u svim državama EU, Hrvatska će morati primiti njih 315, pokazuje izračun koji je Europska komisija upravo objavila nakon što je usvojila dokument nazvan Europski migracijski program.
Osim tih izbjeglica, Komisija želi da Hrvatska preuzima 1,73 posto tražitelja azila koji doplove do obala Italije, Malte ili Grčke.
U programu EK se iznose hitne mjere koje će se poduzeti u cilju rješavanja krizne situacije u Sredozemlju, kao i koraci koji će se poduzeti idućih godina radi boljeg upravljanja svim aspektima migracija.
- Tragični gubitak života u Sredozemnom moru potresao je Europljane. Naši građani očekuju da države članice i europske institucije poduzmu potrebne mjere kako bi spriječile ponavljanje ovakvih tragičnih događaja. Europsko vijeće jasno je istaknulo potrebu za europskim rješenjima koja se temelje na unutarnjoj solidarnosti i shvaćanju da dijelimo odgovornost za izradu učinkovite migracijske politike - rekao je prvi potpredsjednik Frans Timmermans.
- Ovim ambicioznim Programom Europska unija je dokazala da je spremna pomoći onima koji bježe od ratova, progona i siromaštva. Migracije su zajednička odgovornost svih država članica koje se sada poziva da pridonesu rješavanju ovog povijesnog izazova - rekla je visoka predstavnica Federica Mogherini.
EK donosi hitne mjere
Komisija je utvrdila sljedeće konkretne i hitne mjere koje će poduzeti:
1. Utrostručavanje kapaciteta i sredstava za zajedničke operacije Frontexa Triton i Poseidon u 2015. i 2016.
Danas je donesena izmjena proračuna za 2015. kako bi se osigurala potrebna sredstva (ukupno 89 milijuna eura, od toga 57 milijuna eura iz FAMI-ja i 5 milijuna eura iz FUS-a za izvanredne situacije za najizloženije države članice), a krajem svibnja predstavit će se novi operativni plan operacije Triton;
2. Dosad prva mobilizacija sustava za izvanredne situacije iz članka 78. stavka 3. UFEU-a kako bi se pomoglo državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim priljevom migranata.
Komisija će do kraja svibnja predložiti pokretanje privremenog mehanizma raspodjele za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita u EU-u. Do kraja 2015. donijet će se prijedlog za trajni zajednički sustav EU-a za premještaj u izvanrednim situacijama zbog masivnog priljeva;
3. Donošenje, do kraja svibnja, prijedloga sustava za preseljavanje širom EU-a kojime će se osigurati 20 000 mjesta, raspoređenih u svim državama članicama, za raseljene osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita u Europi, uz doznaku dodatnih sredstava u iznosu od 50 milijuna eura za 2015. i 2016.;
4. Pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u Sredozemlju u cilju razbijanja mreža trgovaca ljudima i suzbijanja krijumčarenja ljudima, u skladu s međunarodnim pravom.
Stupovi Migracijskog programa
Četiri stupa novog Europskog migracijskog programa su:
1. Smanjivanje motivacije za nezakonitu migraciju, posebno upućivanjem europskih službenika za vezu za migracije u delegacije EU-a u najvažnijim trećim zemljama; izmjena pravne osnove Frontexa u cilju jačanja njegove uloge u vraćanju osoba; novi akcijski plan s mjerama kojima je cilj da krijumčarenje ljudima postane visokorizična aktivnost, odnosno kazneno djelo koje ne donosi veliku novčanu korist, te mjerama kojima se rješavaju uzroci problema razvojnom suradnjom i humanitarnom pomoći;
2. Upravljanje granicama – spašavanje života i osiguravanje vanjskih granica, posebno jačanjem uloge i kapaciteta Frontexa; pomoć u jačanju kapaciteta trećih zemalja da upravljaju svojim granicama; udruživanje, prema potrebi, određenih funkcija obalne straže na razini EU-a;
3. Dužnost Europe da pruži zaštitu: čvrsta zajednička politika azila: Prioritet je osigurati potpunu i usklađenu provedbu zajedničkog europskog sustava azila, osobito promicanjem sustavne identifikacije i uzimanja otisaka prstiju te nastojanjem da se smanji zloupotreba azila jačanjem odredaba o sigurnim zemljama porijekla Direktive o postupku azila; pregledavanjem te mogućim preispitivanjem Dublinske Uredbe u 2016.;
1. Nova politika o zakonitim migracijama: Naglasak je na održavanju Europe, koja je u demografskom padu, kao privlačnog odredišta za migrante, posebno modernizacijom i reformom sustava Plave karte; preispitivanjem prioriteta naših integracijskih politika; što većim povećavanjem koristi od migracijske politike za pojedince i zemlje porijekla, uključujući olakšavanjem jeftinijih, bržih i sigurnijih bankovnih prijenosa.