Ukupan broj zaposlenih u industriji u ožujku je pao i na mjesečnoj i na godišnoj razini, u usporedbi s veljačom manji je za 0,1 posto, dok je u u odnosu na ožujak lani pao za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Statistika prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) pokazuje da na ukupna kretanja ponajviše utječe prerađivačka industrija, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, a u njoj je broj zaposlenih na mjesečnoj razini pao za 0,1 posto.
I u rudarstvu i vađenju, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto manji od dva posto, broj zaposlenih je u ožujku u odnosu na veljaču smanjen za 0,1 posto, dok je za 0,3 posto smanjen u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,2 posto.
Po podacima DZS-a, na godišnjoj je razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 2,5 posto.
Pritom je u sklopu prerađivačke industrije nekoliko djelatnosti koje bilježe pad broja zaposlenih za više od 10 posto pa je tako najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 13,9 posto, proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 11,9 posto, te proizvodnji odjeće, za 10,6 posto.
Istodobno, statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini registrira u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 6 posto, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 5,4 posto, te u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 4,5 posto.
Po podacima DZS-a, u ožujku ove godine prema istom mjesecu lani, broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija je pao za 3,2 posto, dok je samo u rudarstvu i vađenju zabilježen rast broja zaposlenih, i to za 0,8 posto.
Statistika za prva tri mjeseca ove godine pokazuje da je ukupan broj zaposlenih u industriji smanjen za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U prvom tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija je pao za 2,7 posto, u prerađivačkoj industriji je smanjen za 2,5 posto, dok je porastao samo u rudarstvu i vađenju, za 0,3 posto.