Ministar financija Slavko Linić je ocijenio kako je pad BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine zapravo opasan pad. HRT javlja kako Linić za taj pad najviše drži realni sektor gospodarstva, koji nema vlastite ideje i programe. Kaže kako u prevelikoj mjeri ovisi o državi. Dodao je da je realni sektor propustio priliku koju mu je Vlada dala smanjivanjem poreznih i neporeznih nameta i osiguravanjem ogromnih likvidnih bankovnih sredstava.

Ministar kaže kako je država privatnom sektoru jasno poručila da ga treba u realizaciji javnih investicija u područjima kao što su energetika i turizam. Dodaje i da državni činovnici pa i sami ministri posvećuju enormno puno vremena ne bi li pomogli tvrtkama iz privatnog sektora u njihovom restrukturiranju. 

- Jednostavno, mi nemamo poslovnog sektora i trebat će uložiti puno novca i u njegovo restrukturiranje - istaknuo je Linić.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić je rekao da je najnoviji pad BDP-a objektivno očekivan. Kaže kako je Europa zabilježila pad BDP-a, što se odrazilo i na Hrvatsku.

Milošević: Stalno govorimo da je to krivi smjer

Bivšeg HDZ-ovog potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića zabrinuo je pad BDP osobito zato jer je turistička sezona bila najbolja u povijesti.

- Upozoravamo 10 mjeseci lijevu vladu u Saboru što će se desiti kao rezultat njihove ekonomske politike. Stalno govorimo da je to krivi smjer. Povećanje poreza je odvelo zapravo u novi pad BDP-a. Prošle smo godine imali rast u drugom kvartalu s lošijom turističkom sezonom. Pad osobne potrošnje, pad investicija i pad industrijske proizvodnje je dovelo do 1,9 posto u trećem kvartalu- rekao je Milošević koji smatra kako bi se bolji rezultat ostvario da se nisu povećavali porezi. Gospodarstvo, kaže, treba rasteretiti i treba ga aktivirati. Ako se ista politika i dalje nastavi Milošević smatra da je nemoguće ostvariti rast od 1, 8 posto koji je najavila Vlada.

'Treba se promijeniti monetarna politika'

Šef Laburista Dragutin Lesar očekivao je pad BDP-a.

- Po makroekonomskim projekcijama prema kojima se temeljio rast BDP-a u ovoj godini sudjelovanja dizanja rasta BDP-a bio je planirani rast potrošnje kućanstva koji je pao 5,5 posto, dakle to je direktna posljedica pada potrošnje stanovništva i izostanka investicija. Slično je i za iduću godinu, rast BDP-a planiran je 1,8 posto, temelji se ponovno na rastu potrošnje kućanstava i rasta investicija od čak 11,5 posto. Napuhane makroekonomske projekcije služile su samo za balans proračunskog deficita od 3,1 posto - rekao je Lesar koji bi ove crne brojke popravio tako da se promjeni monetarna politika i jačanje uloge Hrvatske narodne banke, posebice otkupom projektnih državnih obveznica nećemo moći pokrenuti investicije u Hrvatskoj. Monetarna vlast se, ističe, konačno ovaj put mora uključiti u pokušaj spašavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta.

- Stupovi proračuna za iduću godinu temelje se na osam ako; ako BDP bude rastao 1,8 posto, ako potrošnja kućanstva bude rasla 1,8 posto, ako investicije budu rasle 11,5 posto, ako inflacija bude 2 posto itd. To su samo želje ili prognoze ministra financija, one nisu utemeljene na gospodarskim kretanjima. Tako je bilo i ove godine, a i sljedeće- komentirao je Lesar proračun za 2013. Dražen Đurović iz HDSSB-a ističe da je u ovoj godini Vlada pokazala potpunu nesposobnost da dođe do bilo kakvog zaokreta u gospodarskoj politici. Pa čak, kaže, ni do zaustavljanja trenda stagnacije.

- Prema tome, i najave za sljedeću godinu o rastu od 1,8 posto se ne temelje baš na ničemu, nema niti jednog pokazatelja koji bi ukazivao da će do promjene doći. Ova godina je pokazala da se ova vlast ne uspijeva nositi s recesijom - rekao je Đurović koji bi stanje popravio tako što bi prvo našao pametne i kvalitetne ekonomiste koji bi osmislili kvalitetnu ekonomsku politiku i gospodarsku strategiju što za sada, kaže, ova Vlada nije napravila.

- Pogledajte tko zapravo kreira gospodarsku politiku u državi- rekao je Đurović.

Zastupnici HNS-a stali su u obranu Vlade čiji su kolacijski partneri. Srđan Gjurković tako vjeruje da je ovo zadnji pad, a on je posljedica stanja koje smo zatekli.

- Kroz restrukturiranje firmi, privatizaciju škverova i sve zakone koje smo donijeli da omogućimo gospodarstvu rast i razvoj vjerujem da je ovo zadnji pad i da iduće godine kročimo s pozitivnim BDP-om- rekao je Gjurković te dodao kako su napravili dosta zakona i uvjeta da investitori budu oslobođeni i da se reinvestirane dobiti i investicije oslobađaju plaćanja poreza, a to, naglasio je, nema veze s poreznim zakonima.

Zgrebec: Izostale su investicije koje su se dugo pripremale

Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec kaže kako se optimizam za rast BDP-a u 2012. godini temeljio na investicijama.

- Što se tiče državnih investicija, izostale su one, koje su se dugo pripremale, jer nije bilo priprepljenih projekata. One su započele u zadnjem kvaratlu i dat će svoj efekt u 2013. godini. Što se tiče privatnih investicija, privatni poduzetnik ide u investiciju tek kad osjeti da će imati profit. Išlo se na konsolidaciju gospodarstva određenim Vladinim mjerama - rekla je Zgrebec te dodala kako bi taj optimizam za privatnim investicijama trebao biti veći u 2013. godini.

Komentirala je i kritike oporbe koja za sve krivi lošu politiku Vlade.

- Oporba ima pravo na svoje mišljenje. Ona je uvijek kritična, ponekad i previše - kaže Zgrebec te dodaje kako je Vlada osigurala gospodarstvu rasterećenje troškova i povoljnija sredstva za investicije kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj.

- Kroz ovu i iduću godinu bit će osigurana dokapitalizacija u iznosu od 1,5 milijardi kuna - kaže. Nada se da je ovo zadnji pad BDP-a.

DZS: Hrvatski BDP u trećem tromjesečju manji za 1,9 posto

Državni zavod za statistiku objavio je kako je hrvatski BDP u trećem tromjesečju pao za 1,9 posto, što je manji pad od drugog tromjesečja kada je BDP bio manji za 2,2 posto. Pretpostavlja se da je pad manji zbog uspješne turističke sezone.

Podaci su objavljeni nakon što je kreditna agencija Fitch objavila svoje mišljenje i prognozirala hrvatski rejting negativnim. U Fitchu su istaknuli kako Hrvatska mora smanjiti javni dug. Tvrde kako vladine smjernice više nisu dovoljne da bi se zadržala stabilna prognoza. Ukoliko BDP bude slabije rastao ili bude dodatnih proračunskih troškova, nije isključeno dodatno rušenje rejtinga.