Njemački parlament bi do kraja lipnja ili početkom srpnja trebao razmatrati i usvojiti rezoluciju o BiH koju predlažu zastupnici vladajuće koalicije predvođene Socijaldemokratskom partijom (SPD) no još postoje prijepori o tome hoće li izrijekom biti prozvana tri "etno-nacionalna" lidera ili samo neki od njih.
Rezolucija iza koje bi trebali stajati SPD, Liberali (FPD) i Zeleni ima za cilj istaknuti novi odnos vlade kancelara Olafa Scholza prema BiH odnosno potrebu da se otklone postojeće blokade u toj zemlji i potakne njen napredak na putu ka članstvu u EU.
Izvjestitelj Bundestaga za BiH, SPD-ov zastupnik bosanskohercegovačkih korijena Adis Ahmetović, kazao je ranije kako žele jasno identificirati odgovorne za sadašnje probleme u BiH.
Na vrhu tog popisa je sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kojega smatra odgovornim zbog secesionističkih aspiracija no odmah uz njega kao problematičan trebao bi biti prozvan i lider HDZ BiH Dragan Čović.
"Dodik i Čović trebaju biti sankcionirani zbog pokušaja da podijele državu", kazao je Ahmetović u intervjuu kojega je ranije dao sarajevskom portalu Klix.
Ahmetovićev stranački kolega i dobar poznavatelj stanja u BiH Josip Juratović samo je djelomice suglasan s nacrtom rezolucije čija je sadržina procurila u medije i u kojoj se izrijekom spominju samo Dodik i Čović.
Juratović smatra kako lider Stranke demokratske akcije (SDA Bakir Izetbegović ne može biti amnestiran od odgovornosti za stanje u zemlji odnosno kako je za to odgovoran barem koliko i lideri druge dvije nacionalne stranke.
U intervju za televiziju N1 kazao je kako se o tome vodi rasprava unutar parlamentarne radne skupine za europska pitanja.
"Trebaju biti tri imena navedena. Dakle, tu se prije svega ističe Dodikov nacionalizam, zatim, nacionalizam Dragana Čovića, ali isto tako i Bakira Izetbegovića. Ahmetović je bio mišljenja da Izetbegović ne treba biti na tom popisu jer on nije secesionist. Međutim, tu nije riječ samo o secesionizmu nego i o nacionalizmu", kazao je Juratović koji je dosljedni kritičar koncepta po kojemu Bosnom i Hercegovinom upravljaju tri nacionalne stranke odnosno njihovi lideri.
Kada su ga iz bošnjačkih političkih krugova optužili da neutemeljeno pokušava izjedačiti odgovornost različitih političara u BiH Juratović je odgovorio kako za njega tu nema puno dvojbi odnosno kako kvalifikaciju "etnički-nacionalist" podjednako koristi za Dodika, Čovića i Izetbegovića.
"Posvećenost demokratskoj BiH i ravnopravnim građanima širom BiH mi je pri srcu i ne mogu stajati po strani dok se nacionalistima udvaraju. Budućnost je u demokratskoj BiH sa proeuropskom orijentacijom. Za to moramo ojačati demokratske snage i sve nacionalističke snage nazvati onim što jesu: nacionalistima i rušiteljima društvene kohezije", napisao je Juratović na Twitteru.
Nacrt rezolucije za sada je razbjesnio Dodika a Juratovićev pristup političare iz SDA.
Dodik je u reakciji na Twitteru doveo u pitanje pravo Bundestaga da se uopće bavi stanjem u BiH a unaprijed je zaključio kako će prevladati koncept rezolucije koji zagovara Ahmetović odnosno da će Izetbegović biti aboliran.
"Ako već žele da pomognu, neka se ne miješaju u naša unutarnja pitanja. Unaprijed su odlučili da su Srbi i Hrvati krivi za stanje u BiH", napisao je Dodik koji Ahmetovića optužuje za antisrpksu politiku predbacujući mu to što ne vidi nikav problem u izjavama Izetbegovića i "stvaranju islamske države u BiH".
Iz Izetbegovićeve SDA su pak stigle salve osuda na račun Juratovića pa je tako zastupnik te stranke u Zastupničkom domu parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović ocijenio kako je SDP-ov zastupnik u Bundestagu zapravo odvjetnik Hrvatske i Srbije u nastojanjima da se podijeli BiH.
"Ako je Bakir isto što i Dodik i isto što i Čović, onda on priprema pripajanje dijelova Hrvatske i Srbije Bosni i Hercegovini. Ovo je ista pokvarena politika EU koja je skrivala agresiju govoreći o građanskom ratu u BiH. 30 godina poslije, Juratović isto radi", napisao je Mehmedović u objavi na Facebooku.