Čak dvije od tri medicinske sestre (njih više od 65 posto) često su, ili uvijek emocionalno i fizički iscrpljene te se osjećaju izmorene. Također, skoro svaka druga (45 posto) medicinska sestra ili medicinski tehničar se zbog svojeg posla uvijek ili često osjećaju „izgoreno”, dok je svaka treća medicinska sestra frustrirana poslom. Pokazali su to rezultati istraživanja „Sindrom sagorijevanja u hrvatskom sestrinstvu“ (Burn-out Syndrome) koje je Hrvatska komora medicinskih sestara provela među svojim članstvom krajem prošle godine. U istraživanju je sudjelovalo 4.590 medicinskih sestara i medicinskih tehničara.
Visoka razina stresa kojoj su izložene medicinske sestre povezana je s preopterećenošću poslom, velikom odgovornošću prema ljudskom životu i zdravlju, nezadovoljavajućim primanjima, problemima u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te međuljudskim odnosima na radnom mjestu, kaže istraživanje. Kao reakcija na dugoročnu izloženost višestrukom stresu na radnom
mjestu kod medicinskih sestara javlja se sindrom sagorijevanja. Uključuje rastući gubitak idealizma, energije, radne učinkovitosti i osjećaja smislenosti vlastitog rada.
- Ovo je prvo ovakvo istraživanje u kojem smo pozvali na sudjelovanje sve medicinske sestre i tehničare - članove Komore. Cilj nam je bio ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja te način na koji one to sagorijevanje doživljaju: dali kao uzrokovano poslom ili pacijentima ili ne, rekao je Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.
Sagorijevanje je jače kod sestara opće njege i prvostupnica u odnosu na magistre sestrinstva. Također, sindrom je jače prisutan i kod sestara i tehničara koji rade u bolnicama nego kod onih koji rade u domovima zdravlja.

Otvara se savjetovalište za sestre

Sagorijevanje sestre povezuju s poslom i radnom sredinom, a ne s odnosom s pacijentima. Na skali od 0-100, hrvatske medicinske sestre imaju index sagorijevanja 57. U istraživanju je korišten validiran upitnik Copenhagen Burnout Inventory koji pokriva tri područja sagorijavanja: osobno, poslovno i izazvano odnosom s pacijentima. Istraživanje je pokazalo kako medicinske sestre svoje sagorijevanje doživljavaju primarno vezano uz posao tj. kako je njihova percpecija da im posao izaziva sagorijevanje.
- Podaci su jasno pokazali da su naše medicinske sestre pogođene sindromom sagorijevanja, primarno uzrokovanim poslom, a ne toliko njegom pacijenata i odnosom s pacijentima. Čak 74 % medicinskih sestara se uvijek ili često navečer, na kraju radnog dana, osjeća iscrpljeno, a 65 % je uvijek ili često fizički i emocionalno iscrpljeno. Sindrom sagorijevanja negativno utječe na zdravlje medicinskih sestara, stoji u istraživanju. Prisutnost sagorijevanja nije samo štetna za pojedinu medicinsku sestru ili tehničara, već i za zdravstvenu ustanovu u kojoj radi.

- Sagorijevanje može imati niz negativnih posljedica za "izgorjele" zdravstvene djelatnike i za njihove pacijente, kao i za timski moral i cjelokupno radno okruženje. Posljedice za pacijente uključuju smanjeno zadovoljstvo pacijenta i smanjenje kvalitete skrbi za pacijenta, zaključuje Mario Gazić te dodaje kako je Hrvatska komora medicinskih sestara je organizirala psihološku pomoć za članice te od sljedećeg tjedna otvara Savjetovalište za mentalno zdravlje medicinskih sestara. Savjetovalište će se nalaziti pri HKMS-u, na adresi Maksimirska cesta 111, u Zagrebu, a bit će otvoreno svakog četvrtka od 16 do 20 sati. Kad počne s radom, savjetovanje putem telefona bit će moguće ostvariti svakim radnim danom od 15:30-19 sati i to na broj 099/6132 -882. Predbilježbe za termin moguće je uputiti na email: mzms@hkms.hr, poručuju iz Komore.