U vrijeme dok mnogi gradovi grcaju pod teretom tona smeća ne znajući kako riješiti taj golemi problem, u Đurđevcu i Bjelovaru su otišli ne samo korak već nekoliko milja dalje od ostalih.  Posebice kad je „veliki“ projekt Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) „Piškornica“ poput pacijenta na aparatima koji jedino može opstati ako država „upumpa“ 500 milijuna kuna.

Ostalo je sve iluzija. Iluzija koja je Bjelovar i Đurđevac „natjerala“ na vlastita rješenja koja su kud i kamo bolja.

- U posljednjih pet godina Grad Bjelovar je u sustav gospodarenjem otpadom uložio više od 100 milijuna kuna, od čega će porezne obveznike to stajati između 12 i 13 milijuna kuna. Ostali je novac iz EU fondova – kazao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak dok smo obilazili lokaciju Doline koja je na periferiji grada.

U projektu zbrinjavanja otpada je kompostana, sortirnice, reciklažno dvorište, odnosno sve što je potrebno da se osigura budućnost racionalnog, razvojnog programa gospodarenjem otpadom u idućih 20 godina.

Hrebak kaže da su Doline gotovo u mogućnosti „progutati“ otpad cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Najmodernija oprema „putuje“ prema Dolinama, a na krovove novoizgrađenih objekata postavljaju se solarne ćelije, kako bi Doline ostale energetski neovisne. Ivana Jurčević Piščević, direktorica bjelovarskog Komunalca je zajedno sa svojim najbližim suradnicima Josipom Heged i Stipom Crnković pojasnila kako se nije željelo čekati da država poduzme neke korake već su samostalno išli izgraditi cjeloviti sustav što gospodarenja otpadom, što korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Lani su prikupili 1 763 tone papira, plastike, gume, metala i ostalog materijala koji ide u reciklažu, jer se radi o sekundarnim sirovinama. Takvim pristupom se iz dana u dan smanjuju količine koje se odvoze na odlagališta. Izgrađena je sortirnica kapaciteta 10 tisuća tona uz koju niče i kompostana kapaciteta 4 tisuće tona godišnje. Proizvodnjom komposta koji će plasirati na tržište ujedno značajnije smanjujemo količine koje se odlažu na deponiju u Dolinama.

Slična je situacija kad je u pitanju i projekt Grada Đurđevca. Isto kao i u Bjelovaru, imaju sortirnicu i kompostanu. Već su ranije u gradu postavljeni spremnici za plastiku, papir i bio otpad koji dolazi u sortirnicu.

- U sortirnici se još jednom pregledavaju i potom se preša i balira te ide dalje u prodaju – pojasnila je Lana Franković poteze tvrtke Komunalne usluge iz Đurđevca, koji su identični onima u Bjelovaru.

Hrvoje Janči, gradonačelnik Đurđevca nam je pojasnio kako su u dvije godine proveli 10 projekata koji su vezani uz gospodarenje otpadom koji koštaju 22 milijuna kuna.

- Najveći dio od 14 milijuna kuna dolazi iz EU fondova, a preostali dio su osigurali grad i Komunalac. Radi se o projektu sortirnice, kompostane, spremnika za odvojeno prikupljanje te edukacije s kojima smo krenuli od najmlađih. Djeca vrtićke dobi koji su educirali starije – precizirao je Janči.

Isti program edukacije provode i u Bjelovaru. U obje sredine su nam kazali kako je investiran veliki novac koji čini samo 50 posto u prikupljanju otpada, a druga polovica su ljudi koji to provode u djelo na kućnim pragovima.

Vodeći ljudi u bjelovarskom i đurđevačkom Komunalcu su nam rekli da im ovakvim pristupom koji oni razvijaju godinama nije potrebna spalionica poput one RCGO Piškornica jer je to zastarjela tehnologija.