Nema sustavnog rješenja i mi smo prisiljeni, kada dug pređe određenu granicu naših mogućnosti financiranja, intervenirati kroz upozorenja preko medija, jer opetovano pozivanje vlade, tj. ministarstva na sastanak na sustavno rješavanje problematike duga prema veledrogerijama se ne događa. Tako da ne bi nazvao igrokaz, ali u principu jednostavno, kad nemate sugovornika, morate tražiti druge kanale komunikacije - komentirao je Jasmin Huljaj, potpredsjednik Udruge veledrogerija u HUP-u dugove bolnica veledrogerijama za Otvoreno.
Dugovi bolnica veledrogerijama za lijekove narasli su na povijesno najviši iznos od 600 milijuna eura, od čega je 400 milijuna dospjeli dug, što je približna cijena Pelješkog mosta.
Huljaj dodaje da se treba napraviti sustav koji je održiv, "u kojem svako izvršava svoje obaveze u zadanim zakonskim rokovima, koji su kod nas 30, a po izuzetku 60 dana". Pojašnjava da uvijek ispunjavaju distribuciju, unatoč otvorenom dugu. Ipak, bilo je faza kada se prijetilo da će se prekinuti isporuka.
- Bilo je trenutaka kad stvarno, kad ste pred zidom, kad jednostavno vi više robu ne možete dobiti zbog svojih dugova prema proizvođačima(...)ali s obzirom na povećanje svih troškova zadnjih par godina, mi upozoravamo već zadnje dvije godine Ministarstvo zdravstva i financija, da ono što smo 2021. nekad govorili o 180 dana prema bolnicama i 120 dana prema ljekarnama više nije održivo. Jer jednostavno su nas i pritisli troškovi poslovanja, a i troškovi financiranja. Danas je kredit u banci uzet 4-5% kamata i mi ne možemo više besplatno financirati zdravstveni sustav, jer i naši su u biti limiti zaduživanja pri vrhu, istaknuo je.
Naglasio je da Hrvatska nije značajnije osjetila nestašicu lijekova.
- Hrvatska, zahvaljujući i hrvatskim proizvođačima Pliva, Jadran Galenski, Belupo, Farma plus susjedne zemlje Krka, Sandoz i ostali mali proizvođači, u Hrvatskoj su osigurali da mi ne osjetimo značajno nestašice lijekova. Uvijek je postojao alternativni lijek ili čista generička paralela ili lijek u istoj terapijskoj grupi - kazao je.
Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva referirao se na "povijesno visok dug" te kazao da je 2016. kad je dobio prvi mandat, dug bio 8,8 milijardi kuna, a danas iznosi 600 miliona eura, što je 4,5 milijarde kuna.
- Što se ročnosti tiče, mi smo sad na 120 do 180 dana, 120 za ljekarnički kanal, 180 dana za bolnice. KBC-ovi su onda bili među 350 i 500 dana, a opće bolnice određene su bile preko 1000 dana. Znači, ne možemo reći da je sad povijesno, rekao je.
Ipak, dospjeli dug bolnica veledrogerijama u ovom trenutku iznosi 400 milijuna eura. Dulibić je napomenuo da se taj dug akumulira, "to je stanje koje traje već 25-30 godina".
- Zadnji put je HZZO bio u plusu, čini mi se, 1998. godine je prije ono što je potpisan kolektivni ugovor 1998. godine, s kojim su se povišele plaće djelatnika u zdravstvu i više nikad nije bio pozitivno poslovanje. Znači, onda sigurno postoji taj dug. To vam je 26 godina - kazao je.
- Morate znati da troškovi zdravstva svugdje u svijetu rastu godišnje 8-10%, napomenuo je Dulibić.
- Mi smo isto tako podigli plaće u našem mandatu zdravstvenim djelatnicima preko 100% ukupno i morate znati da većina odlazi na plaće - nastavio je.
Pojasnio je da ravnatelj bolnice dobije limit, isplati plaću i vrlo malo mu ostane u trenutnom sustavu financiranja da može isplatiti troškove za potrošni materijal i ljekove. Na upit što će se učiniti da se to promiojeni, Dulibić kaže da se mnogo toga već učinilo.
-Mi smo prije dvije godine u koronakrizi intervenirali. Mi smo imali četiri intervencije godišnje, rekao je.
- Ministar Marić i ministar Beroš i predstavnici veledrogerija postigli smo u to vrijeme jedan dogovor da to bude na nekakvih 180 i 120 dana, što su veledrogerije u tom trenutku pozdravile. Moramo isto znati da kad veledrogerije plaćaju proizvođačima, da one plaćaju u bolničkom kanalu 210 dana, što isto nitko tako ne govori, a ne obračunavaju im proizvođači nikakve kamate, naglasio je.
Branko Kolarić, član saborskog Odbora za zdravstvo kazao je da je "bolnički javni sustav, kako trenutno funkcionira, financijski potpuno neodrživ".
- 2015. je recimo bilo 2,9 milijardi eura, a danas je 5,6 milijardi eura, a imamo tako velik dug. Dakle, novac se povećao značajno, ali su se troškovi zdravstvenog sustava isto značajno povećali, povećavaju se drugdje, ali u Hrvatskoj su se značajno povećali troškovi bolničkog zdravstvenog sustava. I tu možemo razgovarati koja je podloga u tome. I drugi u Europi su staračke nacije. Dakle, ako hoćete, odmah da odgovorim. Mi imamo 35 akutnih bolnica, Danska jedna ima 17. Dakle, mi svugdje razvijamo sve. Mi imamo hladne pogone koji su jako skupi i tamo gdje nemate dovoljno opterećenje pacijentima i usluga ne može biti dovoljno kvaliteta - naglasio je.
- Ne treba bolnice ukidati, ali ne treba u svima bolnicama raditi sve jer je to financijski neodrživo za našu državu, nastavio je.
- Prošle godine Sabor je donio novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti gdje su opće bolnice nacionalizirane, dakle, država je postala upravljač, upravo iz razloga da se ne upravlja financijski njima dobro. Iako 70% duga su činile državne bolnice, znate da postoji dvije ustavne tužbe i Grada Zagreba i Krapinsko-Zagorske županije oko takvog načina preuzimanja bolnica. A sada kad je država preuzela da bi bolje financijski upravljala, imamo najveći dug i imamo u prvih pet mjeseci ove godine 200 milijuna novog duga prema veledrogerijama. Dakle, tu očito s upravljanjem bolnicama nešto ne štima - ustvrdio je.
S druge strane, država je u tim bolnicama koje su bile pod upravom županija, odnosno gradova, isplaćivala plaće. A plaće uglavnom iznose 80% troška bolnice.
- Imamo financijski debakl bolnica, a ono što mi predlagali, ovi limiti u bolnicama su nešto što apsolutno ne može se financijski poslovati. Treba plaćati bolnice prema učinku, prema ishodima liječenja, dakle, ono što napraviš da ti bude plaćeno, a ne limiti - naglasio je Kolarić.