Crnogorski predsjednik i čelnik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović potvrdio je u ponedjeljak da će njegova stranka, nakon što je u petak pala vlada premijera Zdravka Krivokapića, podržati buduću manjinsku vladu, ali da u njoj neće sudjelovati.
Đukanović je za Deutche Welle (DW) rekao da je najveći interes Crne Gore dobiti odgovornu vlast i te da će njegova DPS, uz određene razumne političke uvjete, pružiti podršku manjinskoj vladi.
„Spremni smo pružiti podršku manjinskoj vladi, dakle koalicijama koje su građanskog karaktera, koje žele pomoći Crnoj Gori da ide ka Europi, spremni smo podržati tu vladu i u njoj nećemo sudjelovati. Trebalo je očigledno ovakvih 14 mjeseci neuspješnog iskustva da bi se sada vratili tom prijedlogu“, rekao je Đukanović za DW. Podsjetio je da je i nakon parlamentarnih izbora njegov DPS ponudio potporu manjinskoj vladi, što tada Ujedinjena reformska akcija (URA) Dritana Abazovića, koja je bila „uteg na vagi“, nije prihvatila.
Po njegovim riječima, u dosadašnjoj vladi koju su činile tri koalicije „jedna je potpuno jasno profilirana velikosrpska koalicija", za koju se smatralo da bi, "ako ona bude opredjeljivala državnu politiku, to moglo biti jako opasno za Crnu Goru“.
Đukanović je ocijenio da je nakon parlamentarnih izbora 30. kolovoza Crna Gora prošla "jednu jako agresivnu politiku Beograda" te da je zahvaljujući državotvornoj oporbi uspjela odoliti toj ofenzivi. "Velikosrpski nacionalizam iz Beograda je shvatio da su pobjedom njihovih miljenika otvorena vrata za novu aneksiju Crne Gore, ovog puta kroz projekt ’srpskog sveta’. To se nije dogodilo zato što smo imali državno-odgovornu opoziciju koju je predvodila DPS“, rekao je Đukanović.
Prošlog petka u crnogorskom parlamentu izglasano je nepovjerenje vladi Zdravka Krivokapića, a za pad vlade glasala je kompletna oporba (DPS, Socijaldemokrati, Socijaldemokratska partija, manjinske stranke) te zastupnici vladajuće URA Dritana Abazovića. Ostanak Krivokapića na čelu izvršne vlasti podržalo je svega 11 zastupnika, od ukupno 81, koliko ih je u crnogorskoj skupštini.
Očekuje se da će ista većina tijekom današnjeg dana s dužnosti predsjednika crnogorskog parlamenta smijeniti Aleksu Bečića, čelnika Demokrata, koji su se priklonili Krivokapiću, i tu stranku i definitivno poslati u oporbu.
Prema tvrdnjama zastupnika URA dogovor o formiranju manjinske vlade trebao bi biti postignut u narednih 10 dana, a prama procjenama analitičara izvjesno je da bi Dritan Abazović mogao biti novi crnogorski premijer.
Takvu tvrdnju, u analizi za beogradsku N1, ponovio je nekadašnji šef crnogorske diplomacije i dužnosnik Đukanovićevog DPS-a Srđan Darmanović.
"Teško je reći kakva će biti personalna rješenja u novoj Vladi Crne Gore osim što se manje-više zna i gotovo je sigurno da će njen premijer biti lider URA Dritan Abazović", rekao je Darmanović istaknuvši da će u sastav vlade sigurno ući manjinske stranke.
Krivokapićeva vlada, prva bez Đukanovićevog DPS-a u novijoj povijesti zemlje, formirana je krajem prosinca 2020. i bila je uglavnom sastavljena od stručnjaka. No na njen sastav veliki utjecaj je imala Srpska pravoslavna crkva, pa je prvi korak nove vlade bila prilagodba zakona o slobodi vjeroispovijesti zahtjevima SPC-a.
Do raskola između Krivokapića i njegovog jedinog potpredsjednika Dritana Abazovića došlo je početkom rujna prošle godine, tijekom ustoličenja novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija. Tada je helikopterom vojske Crne Gore novi čelnik SPC-a u prebačen u manastir na Cetinju kako bi se održala njegova inauguracija, koju su prosvjedima i blokadom ceste pokušavali spriječiti prosvjednici koji su se predstavili kao crnogorski domoljubi i pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.
Nakon tog događaja, Krivokapić je pokušao smijeniti sve čelnike sigurnosnog sektora, počevši od ministra unutarnjih poslova i šefa policije, koji su bili protiv inauguracije na Cetinju ukazujući na veliki sigurnosni rizik. Tome se usprotivio Abazović, u čijem portfelju su sve sigurnosne službe. Nakon toga Abazović je uspostavio suradnju s oporbenim manjinskim strankama Bošnjaka i Albanaca te je osigurao potporu oporbe za opoziv.
Do izbora nove, aktualna vlada djeluje u tehničkom mandatu.