Državni ured za reviziju Saboru je dostavio izvješće prema kojem su utvrdili nepravilnosti i propuste u lokalnim jedinicama kojima su dali 88 naloga i 13 preporuka. No između ostalog navode predstojeći rizik za državni proračun koji sed tiče nedovoljnog iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti.
- Ako se sredstva pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa ne iskoriste u cijelosti do isteka roka korištenja postoji određeni rizik za državni proračun. Rok korištenja sredstava za sanaciju štete od potresa iz ožujka i prosinca 2020. je 30. lipnja 2023. Na raspolaganju su nam milijarda eura, a do konca travnja 2023. utrošeno je 65.7 posto odnosno više od 658 milijuna eura – navode iz Državnog ureda za reviziju.
Dodaju i kako Hrvatska ima veliki nepodmireni dug prema MOL-u.
Naime, u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova MOL Hungarian Oil and Gas Company PLC dobio je spor prema kojem Hrvatska dužna nadoknaditi štetu MOL-u u iznosu od gotovo 184 milijuna dolara uvećano za zatezne kamate te moramo podmiriti troškove postupka od 1,12 milijuna dolara.
- Do kraja 2022. podmiren je dio troškova arbitražnog postupka u iznosu od 1.4 milijuna kuna, dok naknada štete MOL-u i zatezne kamate te ostatak troškova arbitražnog postupka u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.) nisu bile podmirene – navode iz ovog ureda.
Pročešljali su i zdravstvo te zaključuju kako postoje ozbiljni rizici za državni proračun ako se ne riješe fiskalni rizici u zdravstvenom sustavu.
– Ukupne obveze za rashode poslovanja i nabavu nefinancijske imovine zdravstvenih ustanova i HZZO-a (bez obveza za kredite i zajmove) krajem 2022. iznosile su više od 14.67 milijardi kuna i u odnosu na 2021. veće su za 368,5 milijuna kuna. Odnosno za 2,6 posto. Koncem 2022. obveze zdravstvenih ustanova (bez HZZO-a) iznose 10.81 milijardu kuna od čega se na dospjele obveze odnosi 3.6 milijarde kuna. U odnosu na 2021., obveze zdravstvenih ustanova veće su za 444 milijuna kuna – navode iz Državnog ureda za reviziju.
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. iznosili su 171,7 milijardi kuna, a rashodi 175 milijardi kuna te je deficit 3.32 milijarde kuna.
- Dug državnog proračuna krajem 2022. iznosio je 300,8 milijardi kuna i veći je za 6.2 milijarde kuna ili 2,1 posto u odnosu na 2021. Osnovni uzrok povećanja duga je zaduživanje zbog ostvarenja manjih prihoda u odnosu na rashode državnog proračuna, rast tečaja inozemnih valuta te uvrštavanje u evidencije duga državnog proračuna obveza po kreditima i zajmu u ukupnom iznosu od 366 milijuna kuna, na temelju Nagodbe iz prosinca 2022. između Republike Hrvatske i društva HŽ Cargo d.o.o., u svrhu restrukturiranja – navode iz Ureda.
U 2022. dano je jedanaest jamstava u ukupnom iznosu od 8.8 milijardi kuna te na koncu 2022. ukupna državna jamstva iznose 51.8 milijardi kuna. S ukupnim jamstvima kao potencijalnim obvezama, sveukupni dug državnog proračuna iznosi preko 352.6 milijardi kuna (47 milijardi eura).