Ukupni prihodi Državnog proračuna u prvom polugodištu ostvareni su u visini 13,7 milijardi, što čini 51,4 posto godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini rast je od 30 posto, izvijestio je o polugodišnjem izvršenju Državnog proračuna na sjednici Vlade državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.

Porezni prihodi, dodao je, porasli su za 24 posto - na 7,3 milijarde eura, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje veći su za 12,8 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište i iznosili su jednu milijardu eura. Prihodi od pomoći u prvom polugodištu iznosili su 2,6 milijardi eura.

- Što se tiče rashoda, oni su iznosili 13,1 milijardu eura, što čini 46,7 posto planiranih rashoda za ovu godinu, a u odnosu na prošlu godinu veći su za 2,1 milijardu eura ili 19,3 posto. Najviše su tome doprinijeli troškovi sanacije šteta od potresa, mjere Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena te povećanje rashoda za mirovine i za zaposlene - istaknuo je Zrinušić.

PRVI PUT: Vlada rasporedila 70 mil. eura lokalnim jedinicama za vrtiće: 'Ovo će pomoći i roditeljima'

Što se tiče primitaka u smislu financijske imovine i zaduživanja države, u prvom polugodištu su ostvareni u iznosu od 5,5 milijardi eura, dok su izdaci za tu imovinu i otplatu zajmova iznosili 2,9 milijardi eura.

Izvanproračunski korisnici ostvarili su prihod od 3,8 milijarde, a rashode od 3,5 milijardi eura. 

- Kada se sve sumira, u prvom polugodištu ove godine opći proračun ostvario je višak od 1,1 milijardu ili 1,5 posto BDP-a, pri tom je višak Državnog proračuna 556 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, izvanproračunski korisnici ostvarili su višak od 306 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste ostvarile su višak od 236 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a - naveo je.

Gledajući makroekonomske pokazatelje za prvo polugodište ove godine, međugodišnje povećanje realnog rasta BDP-a iznosio je 2,7 posto, a u pogledu pojedinačnih komponenti sa rashodovne strane najveći doprinos povećanju realnog rasta BDP-a ostvaren je smanjenjem uvoza roba i usluga od 2,3 posto, dodao je. 

- Povećanju realnog rasta BDP-a pozitivno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstva od 1,8 dok je blagi pozitivni doprinos bio od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 3,5 posto, državne potrošnje 1,2 te izvoza roba i usluga od jedan posto. U prvoj polovici ove godine zabilježen je međugodišnji realni rast prometa u trgovini na malo od 1 posto, međutim, evidentiran je pad obujma industrijske proizvodnje od 0,8 posto dok su građevinski radovi povećani za čak 3,3 posto. U sektoru turizma zabilježen je međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 10,5 posto - istaknuo je državni tajnik. 

POREZNA REFORMA Plenkijeva matematika: Otmi gradovima gdje ne vlada HDZ i daj županijama, bastionu HDZ-a

Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 9,9 posto, a tome je najviše doprinio međugodišnji rast cijene hrane i bezalkoholnih pića od 16,2 posto. 

- Što se tiče pokazatelja u smislu kretanja tržišta rada, oni ukazuju na povoljan trend, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 109.000 te je smanjen za 9,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine - kazao je.