U Hrvatskoj je obnovljeno sveukupno 158.000 ratom oštećenih kuća i stanova, što je 14,8 % stambenog fonda Republike Hrvatske. Poslijeratna Hrvatska je obnovila stambene objekte gotovo u cijelosti vlastitim sredstvima, s tek oko 4 % međunarodne pomoći. Vrijednost sveukupne obnove iznosi 17,6 milijardi kuna.
Odgovorili su nam to iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje kada smo ih pitali kako se obnavljalo poslije rata, kako su se birali oni koji obnavljaju kući, tko ih je nadzirao i tko je provjeravao da se sve napravilo kako treba. Upit smo poslali nakon što se sve više ljudi javlja sa svjedočanstvima da se gradilo loše, a kao dokaz pokazuju kuće koje su se srušile kao kule od karata nakon potresa. Pojedini su upirali u svoje nekretnine prstom pokazujući da nema ni grama armature ili betona.
Uslijedila je reakcija i iz vrha politike. Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je, a DORH i potvrdio da kreće i kriminalističko istraživanje tko je kriv za to što se Banija urušila pod razornim potresima.
A evo što su nam dodatno odgovorili Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje:
- Na području Sisačko-moslavačke županije nakon rata obnovljeno je 25.000 stambenih jedinica pri čemu je sudjelovalo 200-tinjak izvoditelja radova i 80-tak projektanata i nadzora. Vrijednost obnove na području Sisačko-moslavačke županije iznosi 2,6 milijardi kuna.
U svom odgovoru nisu naveli popis izvođača radova, ali su nastavili:
- Obnova u ratu oštećenih i uništenih kuća je od 1997. do 1999., kada je većina objekata obnovljena na području Sisačko-moslavačke županije, bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove. Stručne službe/tvrtke/institucije koje su također bile nadležne i koje su sudjelovale u stvaranju programa i modela obnove bili su i Građevinski fakultet, HIMK – Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, IGH – Institut građevinarstva Hrvatske te još mnogobrojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke.
Dodali su kako se program obnove provodio sukladno Zakonu o obnovi i u samoj provedbi obnove je sudjelovalo više tijela.
- Kao prvi korak, nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete utvrđivale su kategorizaciju stupanja štete ratom uništenih materijalnih dobara, a sve u skladu sa Zakonom o utvrđivanju ratne štete. Na osnovu kategorizacije ratne štete tadašnji županijski državni uredi, kao prvostupanjska tijela, odlučivali su o pravu na obnovu svakog podnositelja zahtjeva za obnovu, a sve prema prethodno navedenom stupnju štete koju su procijenile nadležne županijske komisije - stoji u odgovoru.
A jednom kad se dobilo pozitivno mišljenje o pravu na obnovu, oštećeni objekti ulazili su u program obnove. Za svaki se objekt izrađivala Uputa o načinu sanacije, koju su izrađivale stručne tvrtke – projektanti i na nju je vlasnik nekretnine davao svoju pisanu suglasnost. Ovlaštena tvrtka/revident kontrolirala bi te se nakon toga započinjalo s obnovom.
- Tijekom provedbe programa obnove, u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan ugovoren je projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. I sam korisnik ukoliko je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao je pratiti dinamiku i kvalitetu radova. Nakon završene obnove obavljao se tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe: projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova. Također, s vlasnikom/korisnikom obnove potpisivao se zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe - odgovorili su.
U svom odgovoru naveli su kako se stavljaju na raspolaganje istražnim organima koji bi trebali provjeriti je li netko u obnovi "fušao", zamračivao i doveo do toga da razorni potres doslovno uništi čitava naselja.
- S obzirom na informacije objavljene u medijima, a u interesu istrage DORH-a i nadležnih državnih tijela vezano uz kvalitetu obnovljenih stambenih jedinica, naglašavamo da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspolaže s podacima i dokumentacijom za objekte obuhvaćene programom obnove te će isti biti na raspolaganju nadležnim tijelima - naveli su u svom odgovoru iz ovog državnog ureda.
Danas su o svemu imali što reći i političari, pa je tako ministar graditeljstva Darko Horvat također rekao kako o obnovi postoji dokumentacija, ali da nije istina da se sve srušilo.
- Postoji dokumentacija iz 1994. godine gdje piše tko je radio obnovu i sve se može vrlo jasno saznati. Ja neću ponavljati bombastične rečenice Čačića, sve se to nakon impulzivnih reakcija dođe na svoje mjesto, a Čačić bi malo kasnije rekao drugačije. Paušalna konstatacija da se sve srušilo nije istina, ali da su objekti odrađeni nekvalitetno da su novci poreznih obveznika krivo potrošeni to je istina - rekao je Horvat.
Župan sisačko-moslavački Ivo Žinić je na današnje prozivke o lošoj obnovi poručio:
- Ni jedna kuća obnovljena nakon rata nije srušena! Ponosan sam što sam sudjelovao u obnovi.
Dodao je i ovo:
- Obnova koja je trajala od 1995. do 2010. jedan je od najvećih projekata hrvatske države, 150.000 obiteljskih kuća je obnovljeno. Prema podacima statičara, nijedna novoobnovljena obiteljska kuća nakon rata nije srušena. Ima oštećenja i smatram da su napravljene prema tadašnjim standardima. Ima oštećenih kuća, ali nijedna nije srušena, informacije da su se te kuće srušile, nije istina, obnovljene su po tadašnjim standardima - kazao je Žinić.
Župan je kazao i da je sustav obnove uključivao na stotine stručnjaka, a samo ministarstvo je bilo koordinator. Provedbu, nadzor i sve ostalo provodile su hrvatske tvrtke.