Francuzi u nedjelju izlaze na drugi krug parlamentarnih izbora čiji će rezultat iscrtati manevarski prostor predsjedniku Emmanuelu Macronu za sljedećih pet godina.
Nakon prvog kruga prošle nedjelje, Macron ima velike izglede za stvaranje većine u Narodnoj skupštini.
Predsjednikov centristički tabor Zajedno dobio je 25,75 posto glasova.
Novi savez ljevičara, komunista, zelenih i socijalista na čelu s lijevim političarem Jean-Lucom Melenchonom dobio je 25,66 posto, samo oko 21.400 glasova manje od Macronove koalicije, u zemlji u kojoj oko 48,7 milijuna birača ima pravo glasa.
Na trećem mjestu je bila ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, a na četvrtom desničarski Republikanci.
Macronovoj koaliciji Zajedno potrebno je najmanje 289 mjesta za apsolutnu većinu, kao što je to bio slučaj na prošlim izborima 2017. godine kada su Macronovi centristi osvojili 350 mjesta.
Kako je prenijela televizija BFMTV, Zajedno bi mogao osvojiti između 255 i 295 mjesta, a Melenchonova koalicija Nova narodna ekološka i socijalna unija (Nupes) između 150 i 200 zastupničkih mjesta, što je veliki skok u odnosu na prethodne izbore.
Desnica bi mogla dobiti 55 do 75 mjesta, odnosno mnogo manje nego prije pet godina dok bi ekstremna desnica mogla osvojiti između 30 i 50 zastupničkih mjesta.
U slučaju da vladajuća koalicija osvoji relativnu većinu, to bi značilo da je i dalje najbrojnija u parlamentu, ali bi morala sklapati saveze i dogovore za određene prijedloge zakona.
U tom bi slučaju republikanci (LR, desnica), koji bi mogli izgubiti status prve oporbene stranke, mogli odigrati ključnu ulogu.
Analitičari strahuju od malog odaziva birača, dok ankete prognoziraju odaziv od 44 do 47 posto. Prvi rezultati izlaznih anketa očekuju se ubrzo po zatvaranju birališta u 20,00 sati.
Za Macrona parlamentarni izbori govore o tome hoće li moći provesti svoje planove tijekom drugog mandata, uključujući kontroverznu mirovinsku reformu i hitno potrebna poboljšanja u obrazovanju i zdravstvu.
Macron se također želi više usredotočiti na politiku zaštite okoliša te snažnije razvijati nuklearnu i obnovljive izvore energije. Za to mu je potrebna većina u parlamentu.
Ako Macronovi glasovi budu dovoljni samo za relativnu većinu, predsjednik i vlada bit će prisiljeni tražiti potporu u drugim taborima. Vjerojatno bi tada postojala manjinska vlada koja se pokušava osloniti na snage lijevog ili desnog centra, ovisno o projektu.
Iako su mnogi Francuzi bili nezadovoljni Macronovim rezultatima na vlasti, 44-godišnjem čelniku išla je u prilog činjenica da se parlamentarni izbori u Francuskoj doživljavaju kao potvrda predsjedničkih izbora. Tradicionalno u glasovanju sudjeluju uglavnom pristaše pobjednika, dok ostali često ostaju kod kuće. Macron je u travnju na predsjedničkim izborima osvojio drugi mandat.
Bez obzira na točan odnos snaga u parlamentu, Njemačka i Europa mogu i dalje računati na Francusku kao na pouzdanog partnera. Macron neće dopustiti bilo kakve kompromise oko svog proeuropskog kursa i solidarnosti s Berlinom.
Francuska će također ostati sastavni dio ujedinjene fronte zapada protiv Rusije, agresora u ukrajinskom sukobu. Očekuje se da će socijalisti i republikanci biti solidarni s Macronovom koalicijom o europskim pitanjima umjesto da ih blokiraju.