Nebo iznad dijela Hrvatske, a posebno na horizontima na jugu zemlje još jednom je poprimilo žućkastu boju, a razlog tome je saharski pijesak koji opet stiže u naše krajeve nošen južnim i jugozapadnim vjetrom. Posljednji "val" saharskog pijeska na jug Hrvatske bio je početkom svibnja, a nekoliko dana prije nego što je stigao do nas, goleme količine pustinjskih čestica prekrile su dijelove Grčke, uključujući i Atenu. Fotografije snimljene iznad grada izgledale su gotovo apokaliptično. Tamošnji meteorolozi naveli su kako je to bio jedan od najgorih slučajeva ove pojave u posljednjih šest godina.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell/čitatelj 24sata

Prema dosadašnjim znanstvenim istraživanjima, saharski pijesak do europskog kopna, a posebno zemalja na Sredozemlju, stiže od dva do tri puta godišnje. No učestalost ove pojave je posljednjih godinu i pol do dvije sve veća.

SREDOZEMNA CIKLONA Dalmaciju 'progutao' saharski pijesak: 'Nije se moglo disati, pijesak se osjetio i u ustima!'

- Ranije je bila uobičajena klimatološka situacija da smo saharski pijesak dobivali od dva do tri puta godišnje, no ta stara klimatologija više ne vrijedi. Zadnjih godinu i pol transport pijeska na visini iz Sahare imamo barem dvostruko puta češće, a tek ćemo vidjeti koliko učestala će ova pojava biti u budućnosti. Kako se primarno bavim meteorološkom dinamikom, moram naglasiti kako se mijenja tipična sinoptička struktura vremena nad Mediteranom, odnosno mijenja se raspored ciklona i anticiklona, položaji mlaznih struja, prvenstveno one suptropske koja je sve jača, dok polarne struje jako slabe. Shodno tome dolazi do drukčije razmjene ciklona i anticiklona koje su kod nas nesimetrične. Sve češće dobivamo takozvani topli sektor i toplu frontu. Prostorno gledano, topli sektor je veći od hladnog jer je topli zrak lakši i on ide iznad te zauzima veći prostor. Hladni zrak se zabija poput žalca, te klasične hladne fronte su rjeđe, ali to onda bude žestoko jer se nagomila hladan zrak koji se dugo nije mogao probiti. Uzrok navedenom su klimatske promjene, opće zagrijavanje planeta, oceana i mora te se posljedično mijenja struktura strujanja, odnosno opća cirkulacija - objasnio nam je prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Što se tiče količine raznesenih čestica, znanstvenici su uz pomoć satelitskih snimaka izračunali da oko 100 milijuna tona pijeska godišnje pada u Sredozemno more, a još toliko na kopno Europe.

U nedjelju se očekuje promjenljivo i nestabilno vrijeme. U drugom dijelu dana past će mjestimice kiša i pljuskovi s grmljavinom koji lokalno mogu biti izraženiji. Na kopnu će puhati većinom slab vjetar, uz pljuskove moguće pojačan, a na Jadranu umjereno jugo. Najniža jutarnja temperatura bit će od 9 do 14, na moru između 14 i 19, a najviša dnevna uglavnom od 22 do 27 °C.

Foto: DHMZ