Prvi puta u povijesti moderne hrvatske države, glavni državni revizor je zatražio od Sabora da zašite neovisnost i samostalnost Ureda državne revizije kako ne bi završili pod kontrolom Vlade. Glavni državni revizor Ivan Klešić je poslao svim saborskim zastupnicima dramatičan dopis s tom molbom, a u svom odgovoru iz Državne revizije su pobrojali niz argumenata zašto bi trebali biti potpuno neovisni što se tiče uređivanja njihova rada i plaća. Ministarstvo uprave i pravosuđa na čelu s HDZ-ovim Ivanom Malenicom nam je pak odgovorilo da ne planiraju narušiti njihovu neovisnost, ali ne odustaju od svog plana da državne revizore stave u isti položaj s ostalim službenicima i namještenicima u državnoj upravi.

O čemu se točno radi? Vlada je predložila novi zakon o plaćama kojim želi da plaće u svim ministarstvima, agencijama, uredima, budu regulirane istim zakonom. Apsurd je da je upravo Državni ured za reviziju upozoravao da postoji više od 300 različitih zakona, propisa i akata i preko 500 dodataka kojim se trebaju urediti plaće. Ali Državni ured za reviziju je po Ustavu neovisno tijelo i pobrojali su niz argumenata zašto bi s tim izgubili neovisnost. 

- Funkcionalna, operativna i financijska neovisnost Ureda ozbiljno je ugrožena uključivanjem zaposlenika Državnog ureda za reviziju u Prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama i Zakona o državnim službenicima te ukidanjem Zakona o plaćama ovlaštenih državnih revizora i pojedinih odredbi Zakona o Državnom uredu za reviziju. Prema spomenutim prijedlozima zakona, ustrojstvo Državnog ureda za reviziju te vrste i položaje državnih revizora, unapređenje, nagrađivanje, ocjenjivanje rada, vrednovanje rada, kao i kompetencije državnih revizora odredila bi uredbom Vlada  odnosno izvršna vlast,  što se u suvremenim demokratskim društvima smatra neprihvatljivim  -pojašnjavaju u svom odgovoru iz Državne revizije.

Pa navode i konkretan primjer u tome koliko se oni razlikuju od ostatka službenika i namještenika. 

- Kompetencije koje uključuju, znanje, stručnost i vještine državnih revizora bitno razlikuju od kompetencija  državnih službenika. U Državnom uredu za reviziju svi državni revizori trebaju biti izvrsni, iznimni, a ne samo pet posto od ukupnog broja. U prijedlogu zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, stoji da samo pet posto službenika i namještenika može dobiti ocjenu izvrstan – navode jedan primjer.

Osim toga, upozoravaju da Državni revizori obavljaju neovisni nadzor nad trošenjem javnog novca i zakonitosti rada i Vlade i ministarstava, a ista ta tijela i mogu odlučivati o njihovoj plaći i radu. 
- Da bi državni revizori bili objektivni, nepristrani, neovisni i neutralni u izvješćivanju o činjenicama koje su utvrdili revizijom, moraju biti odvojeni od utjecaja izvršne vlasti. Predloženim odredbama zakona otvorila bi se mogućnost da tijela izvršne vlasti poduzimaju aktivnosti radi izmjena uredbi koje uređuju radna mjesta, kompetencije i vrednovanje rada državnih revizora, svaki put kada državni revizori utvrde nepravilnosti i činjenice koje su istinite, a govore o nepravilnom i neučinkovitom poslovanju subjekata revizije – kažu u Državnoj reviziji, odnosno stručnim rječnikom kažu da bi im se iz Vlade mogli lagano osvetiti ako im otkriju nepravilnosti.

Glavni državni revizor također je upozorio i na manjak zaposlenih, da predložene izmjene nisu u skladu sa standardima međunarodnih revizijskih institucija, te da Hrvatska ionako izdvaja ponajmanja sredstva za rad Državne revizije u cijeloj EU. Iza nas je jedino Bugarska...

Na naš upit bi li novim izmjenama plaće revizora ostale iste, rasle ili pale, iz Državne revizije kažu da ne znaju, ali da to nije bit problema, nego udar ne neovisnost. Podsjećaju da je Hrvatska narodna banka po svom ustavnom položaju na istoj razini kao i Državna revizija, a oni su izuzeti iz novog zakona, nego i dalje imaju svoj posebni zakon i sami uređuju unutarnju sistematizaciju i politiku plaća. 

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave pak uvjeravaju da će Državna revizija i dalje ostati neovisna, a da se i sad ionako financiraju iz proračuna. Ističu da je jedini cilj urediti plaće jednim propisom, što je zacrtano i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

- Uređivanjem plaća svih državnih službenika i namještenika, pa tako i službenika koji rade u Državnom uredu za reviziju, ni na koji način se ne narušava neovisnost u radu Državnog ureda za reviziju, kojemu se i u postojećem sustavu sredstva za rad osiguravaju u Državnom proračunu koji predlaže Vlada, a usvaja Hrvatski sabor. Sustavnim uređenjem plaća ni na koji način državna revizija neće biti financijski, funkcionalno niti operativno biti stavljena pod nadzor izvršne vlasti, niti će na bilo koji način neovisnost toga tijela biti narušena.  Napominjemo da će radna mjesta zaposlenih u Državnom uredu za reviziju proći kroz isti postupak vrednovanja kao i druga radna mjesta u državnoj službi, što znači da će se sve specifičnosti radnih mjesta DUR-a moći adekvatno vrednovati i da će se na objektivniji način utvrditi koeficijenti za obračun plaća u odnosu na dosadašnju praksu – tvrde pak u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Oni kao kontraprimjer uzimaju Ured pučke pravobraniteljice čiji zaposlenici će također potpasti pod jedinstveni propis, a da se time ne narušava neovisnost koju im jamči Ustav.  

Iako je zakon prošao prvo čitanje, pitanje neovisnosti Državne revizije zbog izmjena zakona o plaćama će svakako još biti predmet rasprave. Svoju potporu državnim revizorima su već jasno iskazali iz oporbenog Mosta i Možemo!.