Dok je dio zemalja krenuo s popuštanjem mjera, Hrvatska se na to tek sprema. Vlada brusi posljednje detalje hodograma popuštanja mjera. Od Slavonije do dubrovačkog juga, željno se iščekuje kakav-takav povratak normalnom životu.
Istarski stožer je pokazao plan za budućnost. U prvoj fazi će otvarati neprehrambene objekte u kojima se ne ostvaruje bliski kontakt ljudi poput - specijaliziranih trgovina, autosalona, željezarija.
U drugoj fazi će otvarati frizerske i kozmetičke salone. U trećoj, ugostiteljske objekte isključivo na otvorenom prostoru i trgovačke centre. Otvaranje škola i vrtića predviđeno je u posljednjoj fazi.
Za sutrašnju sjednicu Vlada sprema predstavljanje plana - kako i kojim ritmom ćemo se vraćati u normalan život. Kako struka gleda na to, za Dnevnik Nove TV je kazao gost doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.
Postupno popuštanje mjera
Kako je kazao, kako su mjere postupno uvođene na početku epidemije koronavirusom, tako će biti i popuštane.
"Ovog trenutka je teško reći koja bi bila prva mjera koju bi se popustilo i kojom brzinom će biti popuštane. Tu odluku donosi nacionalni stožer civilne zaštite i epidemiološka struka", dodao je.
"Nemoguće je reći u kojem vremenskom periodu govorimo. Donošenje mjera i restriktivnog popuštanje donosi se na osnovu onoga kakva je situacija prema informacijama s kojima se raspolaže danas. Vlada će donijeti mjere na osnovu informacija koje će sutra biti poznate. Za tjedan, dva ili tri bit će druga epidemiološka situacija pa će se donositi odluke na osnovu informacija koje će tada biti poznate", objasnio je Čivljak.
Povratak djece u škole
Za povratak djece u škole, kaže da danas djeca ne idu u škole, no da je u medijima čuo kako postoje iznimke.
"Nekoj djeci je po vrtićima i školama omogućeno da dolaze. Nisam čuo o kojim je vrtićima i školama riječ. Ali nekakav masovni dolazak u škole nije preporučeno da se dogodi sutra jer nismo spremni trenutno omogućiti svoj djeci distanciranje. Nije problem da djeca dođu u školu nego se treba poštivati protuepidemijsku mjeru socijalnog distanciranja", naveo je.
Smatra da nema brojeva novozaraženih koji su odlučujući za donošenje i popuštanje mjera.
"Nema brojke koja bi nam mogla reći, jedna brojka od 10, 20 ili 50 na četiri milijuna građana ne može odlučiti o tome", kazao je i dodao da, u odnosu na europske zemlje Hrvatska ima manju stopu preminulih i oboljelih na milijun stanovnika.
Mjere u Hrvatskoj bolje od mjera u nekim drugim zemljama
Smatra da su naše mjere bile bolje od mjera koje se provode u nekim drugim zemljama.
"U nekim medijima se govorilo da je Hrvatska s malim brojem zaraženih i umrlih sretna zemlja. Ja bih rekao da je Hrvatska sigurna zemlja jer sluša glas struke i sve stručne odluke koje su donesene zadnjih nekoliko mjeseci opravdavaju ovako mali broj zaraženih danas", istaknuo je Čivljak.
Kako je rekao, ne zna što se radi krivo u drugim zemljama jer ne prati situaciju u drugim zemljama, no ono što se radi u Hrvatskoj se radi dobro. "Ovo što mi radimo u Hrvatskoj, dobro radimo", kazao je.
Uskoro serološka testiranja
Za serološko testiranje navodi da je u laboratoriju dobiveno već dosta uzoraka testa.
"Pročelnica ih je evaluirala i odlučila se za test koji je smatrala za sada najsigurnijim i najpouzdanijim da bi se on u hrvatskim bolnicama provodio", kazao je i dodao da se u drugim laboratorijima vjerojatno provode drugi testovi.
"Počet ćemo s testiranjem prvo zdravstvenih djelatnika, bitno je vidjeti koliki je broj zdravstvenih djelatnika bio u kontaktu s virusom, a nije obolio i koliki je broj imao asimptomatsku infekciju", rekao je Čivljak i dodao da su zdravstveni djelatnici bili najugroženija populacija tijekom epidemije koronavirusa.
HZJZ će provesti testiranje na oko tisuću građana gdje će se procijeniti broj zaraženih i asimptomatskih na nacionalnoj razini.
Koronavirus sličan SARS-u
"Mi smo u epidemiji koronavirusa tek četiri mjeseca i ni o jednoj bolesti nismo doznali tako puno u tako kratko vrijeme. U tri mjeseca o novom virusu znamo toliko puno da bi trebali biti zadovoljni", istaknuo je.
Kako je rekao, prema jednom respektabilnom istraživanju, preživljavanje SARS COR-2 virusa slično je preživljavanju SARS COR-1 virusa.
"To je virus SARS-a koji je prouzročio epidemiju 2009. godine i otprilike se vidjelo da imaju sličnu duljinu preživljavanja na neživim površinama", kazao je Čivljak i dodao da opet postoji razlika radi li se o kartonu ili nehrđajućem čeliku ili plastici.