Trebat će puno vremena da se zadovoljavajući broj ljudi inficira kako bi se stvorio imunitet, a da pritom zdravstveni sustav ne bude preopterećen. Bude li trebalo 18 mjeseci, dokad bi se svi trebali poinficirati bez prevelikog opterećenja na zdravstvo, to je ogroman problem za društvo. Zato moramo čim prije naći lijekove i cjepivo, pomoći ljudima koji su doista bolesni, kaže prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektologiju u njemačkom Braunschweigu.
'Nema još povratka prijašnjem životu'
Predano radi na proučavanju korona virusa i medije moli, prije svega, za razumijevanje.
Trudi se, kaže, na novinarske upite javljati koliko je to moguće kako medijski prostor, dodaje, ne bi zauzeli "šarlatani", no posla je za znanstvenike sad jako puno, a vremena nema.
Bude li za stvaranje općeg imuniteta trebala i godina i pol dana, kaže znanstvenik porijeklom iz Rijeke, to za države nije nimalo bezazlen problem.
No prijašnjem se životu, kaže, ne možemo vratiti dok god uvedenim mjerama uspijevamo sačuvati zdravstvo, ne opteretiti ga preko granice izdržljivosti.
Zašto je u Njemačkoj smrtnost manja?
U Njemačkoj je smrtnost od posljedica korona vrusa manja nego drugdje, a kao razlog tome Čičin-Šain navodi, prije svega, velik broj tamošnjeg testiranja. Što je više testiranih, i smrtnost na papiru, statistički, pada.
Tako je u Njemačkoj smrtnost 1,5 posto, u Italiji je veća od 12 posto, dok Francuska, Velika Britanija, Nizozemska ili Španjolska bilježe oko deset posto preminulih. Hrvatska, podsjetimo, na vrhuncu svoje epidemije predviđa oko pet posto teških slučajeva.
- Zahvaljujući mnogobrojnim testovima, ovdje imamo bolju informaciju o stvarnom broju zaraženih. Ima zemalja u kojima se testira znatno manje nego u Njemačkoj - zato onda i velika stopa smrtnosti. U Britaniji je ona oko deset posto, a Britanci sigurno nisu deset puta prijemčiviji za virus nego Nijemci. Očito u Britaniji ima daleko više nepoznatih slučajeva nego u Njemačkoj - kaže hrvatski znanstvenik s insituta u Njemačkoj, koja dnevno testira i preko 70.000 ljudi.
Velika Britanija, primjerice, testira sedam puta manje. U Njemačkoj, kaže Čičin-Šain, ljudi u laboratorijima ne prestaju raditi na testiranjima, i bit će tako dok god imaju opreme, resursa i dovoljno ljudi.
- Ali su zato i važne mjere karantene, kako broj stvarno zaraženih ne bi rastao toliko da ga zdravstveni sustav ne može izdržati, kaže znanstvenik. Želimo li da se krivulja smiri, i spušta, a da pritom ne iscrpi zdravstvo do iznemoglosti, trebat će puno vremena, zaključuje.