Nekoliko sati nakon razornog potresa koji je 29. prosinca pogodio Petrinju i okolicu, stigao je sam državni vrh, od premijera Andreja Plenkovića pa do predsjednika države Zorana Milanovića. Gradonačenik Petrinje, Darinko Dumbović na koncu se slomio pred kamerama, sedmero njegovih sugrađana izgubilo je život.
- Je l’ nije nitko mogao zabiti čavao 30 godina? Čavao nije nitko zabio, bolje da je i ovo što se nije srušilo! Puno metaka cijelo vrijeme… Nitko nije srušio cijelo vrijeme! I sad čupam tu djecu van, je li ovo normalno - očajnički je zavapio muškarac iz Petrinje državnom vrhu dok su prolazili njegovim razrušenim gradom. Svi su utihnuli.
Plenković i Milanović, gotovo po identičnom scenariju zagrebačkog potresa u ožujku, obišli su grad. Puni obećanja. Empatije. Saućešća. Dva zakleta politička neprijatelja koja su se još nedavno javno prepucavala preko medija i društvenih mreža, bila su ujedinjena u katastrofi koja je pogodila najsiromašniju županiju u Hrvatskoj. Županiju o kojoj se prije potresa rijetko pričalo. Županiju koja je već davno opustošena i zaboravljena.
- Srećom, u Petrinji je vojarna, vojska je tu. Dolaze iz Zagreba hitne službe, policija, civilna zaštita, vatrogasci, HGSS će doći iz Splita, otišli su vojni helikopteri po njih, tako da sve ćemo dignuti. Morat ćemo naći alternativni smještaj. Doći će kontejneri, dio ljudi ćemo morati maknuti iz Petrinje, jer ovdje nije sigurno biti. To je sada jasno kao dan - rekao je premijer na dan potresa.
No, od 29. prosinca premijera Plenkovića u potresu pogođenim krajevima više nije bilo. Pojavio se 5. siječnja kada je stigao u Petrinju s Tomom Medvedom te preostalim čelnim ljudima u pratnji interventne policije. Obišli su vojarnu, centar Petrinje, tvrtku Gavrilović, Glinu, Glinsku poljanu te Sisak. Iako se premijer ''pravdao'' kako je Vlada u međuvremenu danonoćno radila na rješenju za potresom pogođeni kraj, njihova pomoć, smatraju mnogi, stigla je prekasno. Prirodna katastrofa proglašena je tek tjedan dana od potresa, kada je formiran i novi, posebni Stožer civilne zaštite za područje stradalo potresom kojim upravlja Tomo Medved. Za ljude koji sjede ispred svojih porušenih kuća, grijući se uz improviziranu peć, osam dana je predugo. A ni same nadležne institucije ne mogu još uvijek jasno odgovoriti da li su svi ljudi i danas dobili adekvatnu pomoć.
Na sreću stanovnika Gline, Petrinje, Siska te okolice, pomoć od običnih ljudi stigla je gotovo preko noći. Donacije su pristizale ne samo iz Hrvatske, već iz svih krajeva svijeta. Skladišta su u roku nekoliko dana bila krcata. Svjedočili smo i nezapamćenim scenama konvoja humanitarne pomoći. Mnogi su bez razmišljanja ostavili svoje obitelji kako bi pomogli ljudima stradalima u potresu. Jedan čovjek je, nažalost, izgubio život dok je sanirao krov u okolici Petrinje. Prikolice i kamp kućice, onima koji su ostali bez krova nad glavom, stizale su iz svih krajeva Hrvatske, ali i Europe. Od ljudi koji nisu mogli otići u prihvatne centre, većina njih dobila je barem privremeni, ali topli krov nad glavom, no neki još spavaju u automobilima.
- Radimo na iznalaženju financijskih sredstava. Državna riznica primila je 59 milijuna kuna uplata. Crveni križ dobio je više od 35 milijuna kuna. Odaziv je velik, cijenimo angažmana naših sugrađana koji su doli do svih kućanstva. Sada tu aktivnost trebamo strukturirati na najbolji način - rekao je premijer 5. siječnja pa dodao da kontenjeri i kamperi od države, također, tek trebaju stići.
Ponukan brojnim kritikama i upitima novinara gdje je pošlo po krivu što se samog sustava pomoći stradalima u potresu tiče, premijer je rekao da načelo postupnosti podrazumijeva da se ide - postupno.
- Otklanjam pokušaje demontiranja države, koja je u godini iz nas pokazala snagu da pomogne svakom građaninu i gospodarstvu u mjeri koja još nije viđena van ratnih okolnosti. Imamo ljude u ruralnim sredinama, mnogi imaju stoku i ne žele ići u privremeni smještaj, ne žele napuštati domove bez obzir na to u kakvoj su situaciji. Nemojmo očekivati da će nakon potresa 6,2 po Richteru situacija izgledati kao da ste došli u apoteku - rekao je Plenković, na sebi svojstven način.
Ni premijer Plenković u pratnji Tome Medveda i ostalog državnog vrha, nije konkretno rekao kada bi novac od donacija ili preostali državni kontejneri trebali stići ljudima koji su stradali u potresu. No, pohvalio se kako je država na samom kraju godine uspjela za Sisačko-moslavačku županiju izdvojiti 120 milijuna kuna.
- Ovo je bio drugi ogroman potres u devet mjeseci. Velika je razlika između grada Zagreba i ovog kraja - rekao je.
Podsjetimo, potres u Zagrebu bio je 22. ožujka. Zakon o Obnovi Zagreba izglasan je 17. rujna. Njegova primjena još nije ni započela, a dodatni potresi koji su se dogodili u međuvremenu, dodatno su načeli već ranjeni grad. Ljudi s crvenom naljepnicom žive u hostelu, kontejnerima, dok su samo rijetki Zagrepčani uspjeli dobiti zamjenske stanove.