Dok temperature rastu do rekordnih razina u dosad neviđenom kasnoljetnom toplinskom valu, Argentinci se suočavaju s velikim problemima zbog uvenulog godišnjeg uroda i širenja požara.
Ljeto u Argentini traje od prosinca do veljače, a kako kaže Maximiliano Herrara, klimatolog koji prati ekstremne temperature diljem svijeta, ovo je daleko najtoplije od kada postoje mjerenja. Ožujak do sada Argentincima nije donio olakšanje.
U prvim danima ožujka temperature su iznosile između 8 i 10 stupnjeva iznad normalnog u istočnom i središnjem dijelu Argentine, govore podatci Nacionalne meteorološke službe zemlje. Ove anomalije, koje obuhvaćaju veliko područje, su bez presedana rekao je za CNN Herrara.
- Ništa slično se na ovakvoj razini nikada nije dogodilo u klimatološkoj povijesti Argentine.
- Duljina od pet mjeseci i intenzitet ove beskrajne, brutalne vrućine nadmašila je išta što sam mogao zamisliti- govori Herrara.
U Buenos Airesu, primjerice, temperature su svakog dana od 28. veljače na dalje prelazile 30 stupnjeva. Druge su lokacije u zemlji tijekom ožujka su zabilježile najviše temperature u posljednje 63 godine.
Ključne poljoprivredne regije Cordoba, Santa Fe i Sjeverni Buenos Aires pretrpjele su velike štete jer je vrućina uništila usjeve kukuruza i soje, kaže Mickael Attia, analitičar usjeva za EarthDaily Analytics.
- Najgora suša u posljednjih 30 godina u Argentini imat će ogromne posljedice po nacionalnu proizvodnju kukuruza i soje koja će, očekuje se, biti najmanje 20-30 posto niža nego prošle godine- rekao je.
Vrućinom je pogođeno i žito. Predviđa se da će izvoz pasti za 28% u odnosu na prošlu godinu, kaže Svjetska meteorološka organizacija. Julio Calzada, čelnik gospodarskog istraživanja u Rosario Grains Exchangeu, za Reuters je rekao da poljoprivrednike čekaju gubitci od oko 14 milijardi dolara. Poljoprivredna kriza mogla bi dodatno pogoršati gospodarsku krizu u zemlji, a brojke objavljene ovaj tjedan pokazuju da je godišnja inflacija prešla 100 posto po prvi put u tri desetljeća.
Zemlja se, osim s uništenim usjevima i inflacijom, bori i s požarima. Više od 100.000 hektara izgorjelo je prošle godine na sjeveroistoku Argentine, kaže izvješće AFP-a.
Iako je brutalan toplinski val u Argentini izazvala La Nina, neki znanstvenici naglašavaju da ulogu ima i klimatska kriza.
Inicijativa World Weather Attribution u veljači je objavila izvješće koje pokazuje da, iako klimatska kriza nije glavni uzrok niskih razina kiše u središnjoj Južnoj Americi, ona ipak uzrokuje porast temperature u regiji te vjerojatno smanjuje dostupnost vode i pogoršava sušu.
Drugi izvještaj inicijative pokazao je da su rekordne temperature, izmjerene krajem prošle godine u Argentini i drugim zemljama Južne Afrike, 60 puta vjerojatnije izazvane klimatskim promjenama.
Herrera upozorava da za individualne pojave ekstremnih vremenskih uvjeta ne smijemo kriviti isključivo klimatsku krizu, no dodaje da 'općenito govoreći, istina je da klimatska kriza može biti odgovorna za veće kontraste koji potom pogoršavaju te ekstremne vremenske prilike'.
Globalne temperature nastavljaju rasti, a znanstvenici kažu da će toplinski valovi postajati sve češći.