Saponia, Kraš, Sokol Marić, Franck, AWT International, a navodno i Granolio, Unex, Tisak, Konzum, Agrofructus te Tehnika.
Prema neslužbenim informacijama, te ugledne hrvatske tvrtke koje zapošljavaju tisuće radnika su među 13 tvrtki protiv kojih je Županijsko državno odvjetništvo diglo optužnice zbog prikrivenog financiranja Agrokora. Ukupno terete 29 odgovornih osoba u njima da su pristajali poslovati preko mjenica, koje inače služe kao sredstvo osiguranja, i tako financirati Agrokor.
Složena shema
Radi se o dosad neviđenom načinu zaobilaženja pravila za financijsko poslovanje osmišljeno u Agrokoru, specijaliziranim tvrtkama za otkup dugova (faktoring), a u svemu su sudjelovale i neke banke koje su financiranjem zaobilazile ograničenja koja im je postavila Hrvatska narodna banka.
Ali optužnice za krivotvorenje službene isprave, za što je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, stigla je samo dobavljačima i njihovim menadžerima. Nitko iz vrha Agrokora, pa ni Ivica Todorić, kao ni direktori faktoringa i banaka nisu pod optužbom. Treba naglasiti da su, primjerice, Konzum i Tisak u ovom slučaju bili unutar Agrokora, ali su ipak preko lažnih mjenica sudjelovali u shemi i osiguravali novac za prezaduženog vlasnika - Agrokor.
Dobavljači su zgroženi što su se oni jedini našli na udaru.
- Pazite, ima 180 tvrtki u Hrvatskoj koje su na isti način poslovale s Agrokorom, a izabrano je samo 13, koje su optužene. Nije slučajno niti što se to događa sad - rekla nam je jedna menadžerica iz optužene tvrtke. Naime, dobavljači su ušli u rat oko duga s upravom Fortenove grupe (bivši Agrokor).
Posebni bijes kod dobavljača izaziva i činjenica da se oni sad moraju braniti pred sudom, dok protiv Ivice Todorića i njegovih menadžera nema još optužnice iako ih se tereti za izvlačenje više od 1,4 milijarde kuna iz Agrokora. Također, ljuti ih što ovim optužnicama, ako su već podignute, nisu zahvaćeni ljudi iz Agrokora ili faktoring društva. Već smo prenijeli izjavu jednog od njih koji je slikovito poručio: “To je kao da netko ubije tri čovjeka na ulici, protiv njega nema optužnice, ali podignete optužnicu protiv onoga koji je sve vidio, a nije prijavio”.
Sličnog razmišljanja su i ostali koji su htjeli u četvrtak razgovarati. Inače je vladao zavjet šutnje.
- Mi smo morali tako poslovati s Agrokorom jer smo ovisili o Konzumu. Da nisi pristao, ne bi bio na policama ili bi ti se podignula cijena. Ne mogu vjerovati da je DORH išao na dobavljače i da je podignuo ovu optužnicu, jer da bi postojalo kazneno djelo, nekome mora biti nanesena šteta ili je netko ostvario korist. Mi niti smo koga oštetili niti smo se okoristili. Fascinantno je da su oni koji su sve osmislili bez grijeha, a ispada da smo mi napravili kazneno djelo - kaže nam jedan direktor.
'Bili smo prisiljeni'
Nitko ne bježi od toga da su oni sudjelovali u prikrivenom financiranju Agrokora, ali im je nevjerojatno da su optužnice išle samo protiv onih koji su ih potpisivali, a ne pored onih koji su sve osmislili i na tome zaradili.
- Pa mi smo to radili iz sile kako bismo naplatili svoja potraživanja i nastavili poslovati s Agrokorom. Nitko se nije okoristio. Pa da sam zaradio milijune, ne bih jedva spasio tvrtku nakon sloma Agrokora i osigurao ljudima da imaju posao - očajan je drugi vlasnik koji je na optužnici.
Shemu osmišljenu u Agrokoru, koja je trajala sedam godina, za što su sad dignute optužnice, prvi je potpuno razotkrio tjednik Express. Objavili smo tad svjedočenje jednog od direktora.
Pojednostavljeno, bankama je HNB zabranio davati kredite Agrokoru jer su bile previše izložene. Pa je nađen zaobilazni put. Iz Agrokora su došli svojim velikim dobavljačima i rekli da imaju shemu za njih kako bi pomogli koncernu ako žele nastaviti poslovati s njim. Tvrtke iz Agrokora bi izdale dobavljaču mjenicu, instrument osiguranja plaćanja. Međutim, uobičajeno je da se ona izda kad je isporučena neka roba ili usluga, a Agrokor ne može odmah platiti. Ovdje nije bilo robe niti usluge. S mjenicom se može trgovati i dalje je prodati. Mjenicu koju je dobio od Agrokora, dobavljač bi unovčio u društvima za faktoring. Ali novac nije zadržavao za sebe, nego ga vratio sa svojega računa u Agrokor. I tako je stvoren dosad neviđeni sustav paralelnog, prikrivenog financiranja.
- Mi smo potpisali samo ugovor s Agrokorom. U njemu je bilo sve definirano. Koja tvrtka iz Agrokora će nam dati mjenice, kod kojeg faktoringa ćemo te mjenice naplatiti, koja banka će financirati tu faktoring kuću... Popis je bio precizan kao kad vam putnička agencija složi raspored na putovanju. Mi nismo više nikoga morali obilaziti nakon potpisa - rekao nam je taj poduzetnik. Tad je objasnio da nije mogao uopće odbiti tu ponudu jer su u Agrokoru znali stanje njegova računa. Izgubio bi poslove i ne bi naplatio dug.
A evo tko je zarađivao
I sve je funkcioniralo dok nije došla kriza u Agrokoru 2017. godine. Kad Agrokor više nije otkupljivao mjenice, sve je palo na leđa dobavljača jer su oni spomenutim ugovorom bili jamci. Ostalo je nenaplaćeno oko 3,5 milijardi kuna za koje su banke i faktorinzi teretili dobavljače. Jedan od rijetkih odvjetnika koji je htio otvoreno pričati je Ljubo Pavasović Visković, koji će braniti zaštitarsku tvrtku Sokol Marić.
- Ne znam kako su izabrali 13 tvrtki za optužnicu, kad ih je više od 170 radilo na isti način. Nisam još primio optužnicu, ali problematizirat ćemo kako to da oni koji su najviše nastradali danas budu i pod kaznenim progonom, a ne oni koji su sve smislili - kaže.
Inače, faktoring kuće su poslovale s milijunskom dobiti, a nakon sloma Agrokora ostvarili su 900 milijuna kuna gubitaka. Među onima koji su sudjelovali u shemi su Erste Factoring, Raiffeisen Factoring, Fortis, Infinitum i Invictus ulaganja.
Prije sloma, Vlada je dvije godine odgodila primjenu strožih pravila kojima bi spriječila takvo financiranje Agrokora.
A Todorić je u četvrtak poručio povodom optužnica da Vlada sad nakon Agrokora uništava i druge perjanice gospodarstva u “truloj i korumpiranoj državi”.
Shema koja je gazdi Todoriću godinama tajno osiguravala milijarde kuna
1. Agrokor daje mjenicu
Cijela shema je bila unaprijed smišljena i dogovorena s faktoring kućama i bankama koje su financirale operaciju. Prvi korak je bio da Agrokor dobavljaču da mjenicu kao jamstvo da će platiti dug za određenu robu. Međutim, dobavljač nije dostavio nikakvu robu ili uslugu, pa je to bila fiktivna mjenica.
2. Odlazak u faktoring
Tu mjenicu vrijednu, primjerice milijun kuna, dobavljač odnese u unaprijed određeno faktoring društvo. Ono mu umjesto milijun kuna odmah u gotovini isplati 950.000 kuna. Ostatak ostavi sebi kao proviziju i čuva mjenicu koju nakon nekoliko mjeseci treba otkupiti Agrokor po punoj cijeni.
3. Povrat novca
Dobavljač gotovinu ne zadrži za sebe, nego je prebaci ponovno u Agrokor i tako ih prikriveno financira. Banke su davale novac faktorinzima za ovo financiranje i tako izbjegavale ograničenja HNB-a jer više nisu smjele davati direktno novac Agrokoru niti s njim povezanim dobavljačima.
4. Ostala jamstva dobavljača
Faktoring kuće su imale dva paralelna jamstva da će im mjenica biti plaćena kroz nekoliko mjeseci - Agrokor i dobavljača. Dok koncern nije pao, uredno je otkupljivao mjenice. Faktorinzi su i tu opet zaradili jer je mjenica otkupljena po punoj cijeni (u našem primjeru milijun kuna).
5. Dobavljači na udaru
Tako je Agrokor prikriveno financiran s milijardama kuna i sve je funkcioniralo dok su kupovali mjenice. Ali kad su prestali plaćati, ostalo je 3,5 milijardi kuna mjenica. Faktorinzi i banke su onda to išli naplatiti od dobavljača. Mnogi su zato morali sklapati predstečajne nagodbe ili su propali.