Prošlo je osam mjeseci otkad je riječki nadbiskup Mate Uzinić u suzama, ispričavajući se žrtvama, progovorio o crkvenim istragama protiv svećenika optuženih za pedofiliju i zlostavljanje. Javnost je, između ostalog, doznala za Milana Špehara, bivšeg rektora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci i svećenika, koji je u crkvenoj istrazi 2016. osumnjičen da je 1992. godine seksualno zlostavljao maloljetnika, nakon čega je krivnju priznao. Dvije godine kasnije pojavljaju se nove optužbe protiv njega, ponovno je otvorena crkvena istraga te Špehar priznaje da je krajem 80-tih i početkom 90-tih bilo više slučajeva - 13 dječaka od šest do 13 godina. Tad se osobno prijavio policiji za bludne radnje prema djeci i maloljetnicima.
Kazneni progon bivšeg svećenika otišao je u zastaru, ali zastarjelo nije pitanje je li Crkva godinama zataškavala saznanja o zlostavljanju. Kako doznajemo, Državno odvjetništvo u Rijeci i dalje, sad već najmanje osam mjeseci, istražuje je li zataškavanja bilo.
- Odgovaramo vam kako u odnosu na navedeno Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci provodi izvide, koji su sukladno odredbi članka 58. Zakona o državnom odvjetništvu tajni, odgovorila je za 24sata Barbara Volf Volčanšek, zamjenica županijske državne odvjetnice i glasnogovornica Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci. Prema odgovoru lani iz svibnja, "Državno odvjetništvo će povodom svih dosad zaprimljenih prijava provesti zakonom propisane radnje u cilju utvrđenja postoje li osnove sumnje na učin kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti". Ako tijekom izvida dođe do dokaza da bi bilo počinjeno kazneno djelo zataškavanja, bit će donesena odgovarajuća državnoodvjetnička odluka, napomenuto je tad.
'Nismo upoznati s istragom'
Zamoljen da prokomentira odgovor iz odvjetništva, Uzinić nas je uputio na Riječku nadbiskupiju, iz koje je jučer odgovoreno kako nisu upoznati s istragom. Pitali smo ih je li i kod njih provedena ta istraga, je li im poznato da li je bilo zataškavanja, ima li oko toga općenito novosti. Na pitanje obavlja li Špehar svećenićke dužnosti i gdje se nalazi, odgovaraju kako je otpušten iz kleričkog staleža 2018., što znači da otad više ne može vršiti svećeničku službu. "Zato nije u jurisdikciji Riječke nadbiskupije i nemamo saznanja o tome što trenutno radi i gdje se trenutno nalazi", zaključuju. Kako je nadbiskup Uzinić kazao lani u svibnju, Špehar živi u Italiji u zatvorenom benediktinskom samostanu, "u molitvi i pokori".
- Nismo upoznati s istragom koju spominjete. O svim saznanjima vezanim za slučajeve zlostavljanja u Riječkoj nadbiskupiji i poduzetim radnjama obavijestili smo nadležni Dikasterij, državno odvjetništvo, kao i javnost na konferenciji za novinare, kažu iz Riječke nadbiskupije. Kako dodaju, u objavljenom Izvješću o prijavama i poduzetim radnjama vezano za slučajeve zlostavljanja maloljetnika i odraslih osoba u Riječkoj nadbiskupiji piše da se 2018. svećenik M.Šp. osobno prijavio policiji za bludne radnje prema djeci i maloljetnicima. "U Riječkoj nadbiskupiji nemamo daljne informacije o postupanju državnog odvjetništva po ovom predmetu", dodaju.
Kako je Riječka nadbiskupija lani u svibnju odgovorila za 24sata, "prema dokumentaciji u spisu, zlostavljanje od strane M.Šp. nadbiskupiji je prijavljeno prvi put u rujnu 2016. godine, kad je i optuženi svjedočio i priznao seksualno zlostavljanje djeteta u vremenu između 1992. i 1993. godine. Iako su imali dužnost i prema civilnim i crkvenim zakonima to odmah prijaviti policiji, u spisu ne postoje dokumenti da je to i učinjeno. Zašto po priznanju M. Šp. nadbiskupija nije prijavila ovaj mučni slučaj policiji ili DORH-u, na to pitanje nadbiskup Uzinić ne zna odgovoriti, jer u to vrijeme nije bio u Riječkoj nadbiskupiji", stoji u tom odgovoru.
'Boli me što za mučne zločine nitko nije odgovarao'
Na pitanje zašto prijava nije išla i nakon Špeharovog priznanja 2018., odgovorili su kako je "iz dostupne dokumentacije vidljivo samo da je u lipnju 2018. godine nadbiskupiji stigla nova optužba, te da je u srpnju 2018. godine optuženi priznao i 15. srpnja 2018. godine sam se prijavio policiji da je “u vremenskom periodu od 1987. godine do 1988. godine, kao i u vremenskom periodu od 1992. godine do 1993. godine, izvršio bludne radnje prema djeci i maloljetnicima u više navrata. ”Jedino što je nadbiskup Uzinić pronašao bila je jedna fascikla sa svim spisima na kojoj je pisalo “Za državne organe ako budu tražili”, dodali su, uz napomenu kako je nadbiskup pregledao i dopunio te spise i sve predao DORH-u u svojoj prijavi 22. veljače 2021.
Uzinić je imenovan riječkim nadbiskupom koadjutorom 4. studenoga 2020., a službu je preuzeo 16. prosinca 2020. "Svaki građanin koji sazna za ovakva zlodjela dužan je prema Kaznenom zakonu RH to prijaviti državnim vlastima, isto je dužan učiniti i prema crkvenim odredbama", istaknuli su lani iz Nadbiskupije.
Kako je sam Uzinić rekao u svibnju u razgovoru za 24sata, "boli ga što nitko nije odgovarao za mučne zločine prema djeci, i što žrtve nisu doživjele pravdu". Ako je bilo zataškavanja, napomenuo je, "ono je zločin jednako težak, ako ne i teži od samog zločina", i treba ga procesuirati. Sad je ključno otkriti je li bilo zataškavanja, rekao je, uz napomenu da "u nadbiskupiji sva odgovornost na koncu leži na nadbiskupu".
Na pitanje tko je držao, odnosno bio odgovoran za fascikl sa svim spisima, Uzinić je odgovorio kako je "fascikl slučaja M. Šp. bio dio dokumentacije koja se nalazila u arhivu Nadbiskupije". Na pitanje kako se osjećao zbog spoznaje da nitko prije njega slučajeve nije prijavio civilnim organima, Uznić je odgovorio kako je "pogrešno što se odmah nije upoznalo Državno odvjetništvo s prijavom, bez obzira na to je li riječ o zastari ili ne". Treba utvrditi gdje je sustav pogriješio i kako to promijeniti, konstatirao je. Upitan tko je odgovoran zbog toga što slučajevi nisu prijavljeni odmah nakon saznanja, kazao je kako je to "sad ključno pitanje i smatra da bi Sveta Stolica te građanske vlasti trebali što prije utvrditi je li se radilo o zataškavanju. Iako je svatko osobno odgovoran za svoje čine ili propuste, u nadbiskupiji sva odgovornost na koncu leži na nadbiskupu", zaključio je Uzinić lani.