Nakon što je Vlada ovaj tjedan predložila Zlatu Hrvoj-Šipek za novu glavnu državnu odvjetnicu, čeka se da o svemu odluči Sabor. Od ostavke Dražena Jelenića u veljači, koji je otišao zbog afere Mason, bila je v. d. glavnoga državnog odvjetnika i najizgledniji kandidat za vruću fotelju. U pravnim krugovima njezino imenovanje dočekano je sa skepsom jer je ona godinama vodila građanski odjel DORH-a, odnosno onaj njegov dio čiji posao baš nije javno vidljiv. Što je logično jer su kazneni progoni glavni posao DORH-a. No, činjenica da netko tko nema iskustva u kaznenim predmetima dolazi na čelo DORH-a po nekima i nije nedostatak. Takvi su mišljenja da se to može premostiti suradnicima koji su stručni u tom području.
Nedostatak je svakako način na koji se bira glavni državni odvjetnik. Posljednji izbor za novog državnoga glavnog odvjetnika proveden je po novom zakonu prema kojem je Državnoodvjetničko vijeće (DOV) raspisalo javni poziv, a onda je pristigle prijave proslijedilo Vladi koja je organizirala povjerenstvo sastavljeno od premijera i pet ministara radi razgovora s kandidatima. Osnivanje takvog povjerenstva zakon ne predviđa, no po izjavama ministra Dražena Bošnjakovića, dopušteno je ono što nije zabranjeno. I tako smo vjerojatnu novu glavnu državnu odvjetnicu dobili odlukom nekog povjerenstva koje je, blago rečeno, razgovore s kandidatima obavilo u sivoj zakonskoj zoni, piše Večernji list.
Osim toga, on ili ona trebali bi biti nezavisni od politike, što je poprilično teško ako je politika ta koja osobu imenuje. Dodatni je problem to što je za izbor glavnoga državnog odvjetnika u Saboru potrebna obična, a ne dvotrećinska većina, čime bi, misle neki stručnjaci, imali veću autonomnost.
Kao prednost Zlate Hrvoj-Šipek pravni krugovi ističu i to što dolazi iz sustava i dobro ga poznaje. Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji.