Fiskalna konsolidacija mora biti prioritet nove vlade, kazao je Branko Grčić, gospodarski strateg SDP-a, na savjetovanju ekonomista u Opatiji. Prvi put do sada SDP je iznio i konkretnije brojke, deficit države, koji ove godine iznosi 21 milijardu kuna, iduće godine treba smanjiti za pet milijardi kuna, što pretpostavlja smanjenje udjela javnih rashoda u BDP-u za 1 do 1,5 postotnih bodova.

- Ako se deficit ne smanji za toliko, Hrvatska i ne treba ići na road show i pokušavati na inozemnim tržištima refinancirati dugove ili plasirati nove obveznice - istaknuo je Grčić.

Zanimanje za energetiku

On procjenjuje da bi, uz 1,5 posto rasta u idućoj godini i 2,5 posto inflacije, rashodnu stranu središnjeg proračuna trebalo smanjiti za milijardu kuna u odnosu na postojeći proračun. Bitno je to manje od procjena mnogih ekonomista da postojeće proračunske rashode treba rezati i do 10 milijardi kuna kako bi se sačuvao kreditni rejting zemlje. Grčić je primijetio da se ekonomisti najviše boje depresije.

- To je rastezanje krize na dulje razdoblje, a na to miriše sadašnja situacija u Hrvatskoj - kazao je Grčić. Problematizirao je to što je Vlada preraspodijelila 1,5 milijardi kuna iz proračuna bez službenog rebalansa, rasprave u Saboru i objašnjenja koji su to projekti podbacili i za što se preusmjeravao državni novac.

- Nisam siguran da je to dobar put - rekao je Grčić. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević naglasio je veliko zanimanje privatnog sektora za ulaganja u energetiku.

Grčić je dodao da će nova vlast na početku naglasak staviti na fiskalnu konsolidaciju i smanjenje nelikvidnosti, dok je Slavko Linić dan prije naglasio da u roku od šest mjeseci treba snimiti stanje u prezaduženim tvrtkama te u dogovoru vjerovnika i banaka vidjeti tko može u preustroj, a za koga je jedini izlaz stečaj. Kandidata za brzi stečaj je 20 do 30 tisuća.

Recesija s duplim dnom

Ekonomist i premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević vjeruje da će Hrvatska ove godine ostvariti tek simboličnih 0,2 posto rasta, što je jedna od najpesimističnijih procjena za zemlju.

Europa je u najtežoj recesiji od 30-ih godina, pet do šest članica EU ulazi u recesiju s dvostrukim dnom, još toliko rubnih zemalja blizu je takve recesije. Hrvatsku je Lovrinčević smjestio među rubne zemlje koje bi mogle biti u recesiji, što, proziva premijerkin savjetnik, ne vide ni ekonomisti ni političari jer se ne provode pripreme za novi val krize.