Ono što je Anita Freimann (34) bila prije nekoliko godina i ono što je danas gotovo da su dvije različite žene. Iako je naočigled živjela lijep život, duboko u sebi osjećala je da je život nešto više.
Opterećena osjećajem da mora zadovoljiti druge, bila je u braku koji joj nije odgovarao, obvezama koje dugoročno nisu imale koristi, okružena ljudima koju su je iscrpljivali i sebi je bila na posljednjem mjestu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ova Osječanka danas je doktorica sreće.
- Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku predajem kolegije Makrosustav EU, Međunarodnu trgovinu i Cirkularnu ekonomiju. Doktorirala sam na temu ‘Ekonomija sreće i izračun indeksa sreće Osječana’. Ekonomija sreće inače je kombinacija ekonomije i psihologije te je vani to prilično razvijena znanstvena grana i mnoge zemlje imaju svoje istraživače sreće, čak i Ministarstva sreće - pojašnjava doc. dr. sc. Anita Freimann, kojoj se život preokrenuo otkako je, pripremajući doktorat, otkrila svoju sreću i učinila je funkcionalnom u svojem životu. Izdala je i knjigu “Hrabrost na putu sreće - 12 izazova napuštanja zone komfora i kreiranja sretnoga života”, koju će promovirati 20. ožujka, na Međunarodni dan sreće.
- Ekonomska sreća je prikaz koliko su ljudi u određenom vremenu i prostoru životno zadovoljni svime što ih okružuje, žive li život koji smatraju vrijednim i kakva mu je kvaliteta. Pripremajući doktorat 2011., a i kasnijim znanstvenim istraživanjem sreće 2015., provela sam u Osijeku znanstveni projekt ‘Puls građana - mjerenje kvalitete života’. Pokazalo se da građani Osijeka imaju indeks sreće od oko 3,5, na skali od 1 do 5, da su zadovoljni zdravljem i odnosima u obitelji, ali nezadovoljni političkim okruženjem i ekonomskom situacijom. Posebno nesretni bili su mladi ljudi bez posla i umirovljenici - kaže profesorica Freimann.
Zanimljivo je da je istraživanje indeksa sreće u Hrvata pokazalo da su generalno sretniji ljudi koji žive uz more, dok su oni koji žive u Slavoniji nesretniji. Statistika također kaže kako su muškarci nešto sretniji od žena, da mnogi misle kako bi im novac donio sreću, što zapravo nije istina jer čovjeka usrećuje emocija, a ne materijalno, te da je upravo konzumerizam, kojemu je naše društvo posebno izloženo, najjači okidač osjećaja nesreće i nezadovoljstva. Profesorica Freimann dodaje kako se oko 40 posto naše osobne sreće nalazi u - genima.
- Sve se u mojem životu počelo mijenjati na pozitivno kad sam sebe stavila na prvo mjesto, riješila se negativnih emocija, viška ljudi koji su mi trošili energiju i fokusirala se na pozitivu. Postala sam snažna i prijatelji su mi rekli da sam im inspiracija da i oni od svojeg života naprave isto. Javljaju mi se organizacije, gradonačelnici gradova koji moderno razmišljaju, privatnici i mnogi drugi koji žele naučiti nešto o ekonomiji sreće i kako je primijeniti u životu. Organiziram im seminare i predavanja, projekcije nagrađivanog dokumentarnog filma o ekonomiji sreće koji prikazuje sve negativnosti svjetske globalizacije. Cilj je pokrenuti male sredine - kaže Anita dodajući kako osobnu sreću možete početi otkrivati kad naučite biti zahvalni za ono što već imate.