Rusija je u četvrtak pokrenula invaziju na Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora, što je najveći napad na drugu državu u Europi nakon Drugog svjetskog rata i potvrda najvećih strahova Zapada.
Ruski projektili zasuli su ukrajinske gradove. Ukrajina tvrdi da kolone vojnika prelaze granicu u istočnim regijma Černihivu, Harkovu i Luhansku i da su se iskrcali na obalama gradova Odese i Mariupola na jugu.
Stanovnici drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova, najbližeg velikog grada ukrajinskoj granici, kažu da im se od eksplozija tresu prozori u stanovima. Grad je zahvalila panika.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da Vladimr Putin želi uništiti njegovu zemlju.
"Putin je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu. Mirni ukrajinski gradovi su napadnuti", kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Ovo je agresivni rat. Ukrajina će se braniti i pobijedit će. Svijet može i mora zaustaviti Putina. Vrijeme je za djelovanje."
Najmanje je osmero ljudi poginulo, a devet ranjeno u ruskom granatiranju u četvrtak ujutro, rekao je savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova.
Putin je prethodno u televizijskom obraćanju kazao da je naredio posebnu vojnu operaciju za zaštitu naroda, uključujući ruskih državljana koji su podvrgnuti genocidu u Ukrajini, što Zapad naziva potpunom izmišljotinom.
"Nastojat ćemo demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu. Rusija ne može biti sigurna, razvijati se i postojati uz stalnu prijetnju s ruskog teritorija. Sva odgovornost za prolivenu krv bit će na vladajućem ukrajinskom režimu".
Ukrajina, demokratska zemlja s 44 milijuna stanovnika i tisuću godina dugom povijesti, površinom je druga najveća zemlja u Europi, nakon Rusije.
Putin, koji je mjesecima tvrdio da ne priprema invaziju, Ukrajinu je nazvao umjetnom tvorevinom koju su stvorili ruski neprijatelji.
Osude Zapada su jednoglasne.
Europska komisija će u četvrtak predstaviti paket sankcija koji će ciljati na strateške sektore ruskog gospodarstva nakon barbarskog napada na Ukrajinu i ciničnih argumenata kojima se to opravdava, izjavila je u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Američki predsjednik Joe Biden, reagirajući na invaziju koju su Sjedinjene Države predviđale tjednima, rekao je da su njegove molitve uz narod Ukrajine "dok trpe ničim izazvan i neopravdan napad ruskih vojnih snaga".
"Jedino je Rusija odgovorna za smrt i razaranje koje će ovaj napad prouzročiti i SAD i partneri će odgovoriti ujedinjeno i odlučno", rekao je Biden.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je vojne akcije u Ukrajini i pozvao Moskvu da ih odmah okonča.
Njemački kancelar Olaf Scholz je ruski napad na Ukrajinu u četvrtak ujutro okarakterizirao kao povredu međunarodnog prava. "Ruski napad na Ukrajinu predstavlja eklatantnu povredu međunarodnog prava i on se ničim ne može opravdati. Njemačka najoštrije osuđuje ovaj bezobzirni čin predsjednika Putina", poručio je Scholz preko Twittera.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak je osudio ruski napad na Ukrajinu pozivajući Rusiju da ga odmah prekine.
Kina je u četvrtak sve strane uključene u događanja u Ukrajini pozvala na suzdržanost te je odbacila izvješća stranih novinara koji postupanje Rusije opisuju kao invaziju.
Puni opseg ruskog napada još nije jasan, ali Putin tvrdi da cilj nije okupacija ukrajinskog teritorija.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je uništilo vojnu infrastrukturu u ukrajinskim zrakoplovnim bazama i desetkovalo ukrajinsku protuzračnu obranu.
Čelnik proruskih separatista u istočnoj Ukrajini rekao je u četvrtak da je njihov glavni cilj ponovno vratiti kontrolu u regijama Lugansk i Donjetsk gdje se prostiru odcijepljeni teritoriji, objavila je novinska agencija Interfax.
"Operacija oslobađanja bit će gotova prilično brzo", obećao je čelnik tzv. Narodne Republike Donjeck, nekoliko sati nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu s ciljem potpore neovisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Rusko ministarstvo obrane reklo je u četvrtak da njihovi zračni napadi nisu ciljali civilno stanovništvo te da ne predstavljaju prijetnju civilima.
Ruski separatisti tvrde da su već osvojili dva manja grada na istoku, a Rusija je u međuvremenu prekinula sav pomorski promet Azovskim morem.
U Kijevu su redovi ispred bankomata i dućana i kupuju se zalihe hrane i vode. Promet je gust prema zapadu, u smjeru poljske granice.
Zapadne zemlje strahuju od mogućeg velikog izbjegličkog vala.
Zemlje na istočnom krilu Europske unije započele su pripreme za prihvat potencijalno stotina tisuća ljudi iz Ukrajine.