Ukupni prihodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više nego u odnosu na plan za 2022. Za 2024. su projicirani u iznosu 24,8 milijardi te u 2025. 25,8 milijardi eura.
POGLEDAJTE VIDEO:
Porezni prihodi, istaknuo je ministar financija Marko Primorac, iduće godine rastu za 4,8 posto, odnosno projicirani su u iznosu od 13,3 milijardi eura.
- U narednim godinama se očekuje njihov rast - rekao je ministar.
Što se tiče prihoda od poreza na dobit, iduće godine se planiraju u iznosu 1,6 milijardi eura, a za 2024. i 2025. u iznosu od 1,7 milijardi eura. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost se očekuju u iznosu od 9,1 milijardi eura, prihod od posebnog poreza i trošarina u iznosu 2,2 milijarde eura, prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 4 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto.
Ukupni rashodi za iduću godinu se planiraju u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8 posto ili 2,1 milijardu više u odnosu na 2022. U 2024. se rashodi očekuju u iznosu 25,6, a u 2025. u iznosu 25,9 milijardi eura.
- Povećanje rashoda odražava politike Vlade prije svega usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, na održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera, obnove od potresa, investicijske razvojne projekte uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje obrambene sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize - istaknuo je ministar.
O porezu na ekstraprofit: 'Bit će ga'
Novinari su ga nakon sjednice Vlade upitali je li u prihode od poreza na dobit uključen porez na ekstradobit.
- Nije. Nismo uključivali taj porez, sve ono što nije doneseno bit će uključeno u onom trenutku kad donesemo i kad bude prošlo zakonsku proceduru. Dodatan porez na dobit, ja ga ne volim zvati porezom na ekstradobit i ekstraprofit, to će biti jedan solidaran doprinos, neće to biti nikakav namet na poduzetnike koje Vlada želi kazniti jer su nešto profitirali niti nekakav namet kojim Vlada želi utvrđivati određenu razinu dobiti za koju smatra da je relevantna i normalna, a da se sve ono što netko ostvari povrh toga da se treba oduzeti. Dakle, to će biti jedan solidaran doprinos, koji trenutno u ovom proračunu za 2023. nije uključen - rekao je.
A hoće li ga biti, pitali su novinari.
- Hoće - rekao je, ali nije htio otkriti detalje.
- Kada budemo htjeli, prezentirat ćemo ga vrlo transparentno i jasno, nećete morati pogađati što mislimo. Kada prijedlog bude raspravljen, bit će upućen u javno savjetovanje, tu ćemo uvažavati konstruktivne savjete, nakon toga ide u saborsku proceduru i bit će vremena da ga predstavljamo, objašnjavamo i pojašnjavamo - rekao je.
Upitan može li reći hoće li itko tko je ostvario dobit biti pošteđen tog poreza, Primorac je rekao kako postoji mogućnost.
- Oni koji su ostvarili ikakvu dobit, svakako će biti pošteđeni, ali ako je ta dobit rasla nekakvim stopama koje su veće od nekakvih stopa koje se budu pokazale kao uobičajene, onda će takvi subjekti upasti u te porezne škare, odnosno participirat će u tom solidarnom doprinosu. Intencija je, prije svega, potaknuti sve dionike da podnesu dio tereta ove krize, taj porez će biti utemeljen na načelima solidarnog doprinosa i kroz zakonodavni okvir ćemo omogućiti takvim subjektima da participiraju u solidarnom snošenju tog tereta - pojasnio je.
Na pitanje kako očekuje da će za iduću godinu prihod od poreza na dobiti rasti obzirom da se iduće godine očekuje stagnacija, ministar je poručuju kako očekuju gospodarski rast od 0,7 posto iduće godine te nešto bolji rast u 2024. i 2025.
- Taj rast će prije svega biti potaknut domaćom potrošnjom i državnom potrošnjom te investicijama. U tom kontekstu smo realno planirali i prihode s osnove poreza na dobit - rekao je.
'Projekcije za smanjenje javnog duga su realistične'
Na pitanje koliko je realistična projekcija smanjivanja udjela javnog duga na čak 63,5 posto BDP-a do 2025. u ovakvim uvjetima, Primorac je naglasio da ne misle da je to realno ne bi ni stavljali u projekcije.
- Vlada nastavlja stabilnu politiku vođenja javnih financija, fiskalnu konsolidaciju uz iznimku 2020. godine kada je zbog pandemije deficit probio očekivane vrijednosti i povećao udio javnog duga. Projekcije su realistične. Vremena nisu nikad bila neizvjesnija, ovisimo o puno vanjskih šokova, krizi koja nije specifična i koja je globalna, vjerujemo da će naši planovi ostati u ovim razinama. Predanost fiskalnoj konsolidaciji je neupitna i nastavljamo onim tragom koji smo započeli poreznom reformom i drugim aktivnostima, a na temelju kojih smo izašli iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža - poručio je.
Istaknuo je kako u državnom proračunu planiraju smanjenje rashoda za kamate, prije svega što su u trenutne rashode, u planu za 2022., uključene kamate po presudi INA-MOL.
- Toga neće biti u sljedećoj godini, ali i neovisno o tome očekujemo smanjenje rashoda za kamate unatoč neizvjesnim okolnostima i već povećanju kamatnih stopa na svjetskim tržištima zbog toga što je trenutno refinanciranje svih hrvatskih obveznica još uvijek povoljnije nego što su bila inicijalna zaduženja - pojasnio je.
Najavio je kako u idućoj godini planiraju zaduživanje u iznosu 5,5 milijardi eura, a od kojih će oko 3,7 milijardi koristiti za otplate postojećih zajmova, refinanciranje postojećih dugova, a 1,8 milijardi za novo zaduženje za pokrivanje deficita.