Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić poručio je u ponedjeljak Domovinskom pokretu (DP) da nijedna parlamentarna stranka ne bi smjela imati problem s osudom simbola povezanih s NDH, nakon što je DP negativno reagirao na njegov osuđujući stav o pozdravu Za dom spremni.
“Sve stranke, lijeve i desne koje sudjeluju u parlamentarnom životu, ne smiju imati nikakvih problema s osudom simbola koji se povezuju s nekim ovakvim sistemom koji je bio za vrijeme NDH. To nema nikakve veze s Hrvatskom”, rekao je Dobronić u ponedjeljak.
ZDS
Dobronić je na pitanje novinara komentirao reakciju Domovinskog pokreta na njegov stav da je pozdrav Za dom spremni nedopustiv, što su iz te stranke oštro osudili te ga upitali tko je on da sudi “insignijama palih vitezova HOS-a”.
Kazao im je d je, što se tog pitanja tiče, on predsjednik Vrhovnog suda. Ponovio je da je pitanje zabrane pozdrava ZDS i znakovlja, civilizacijsko-vrijednosno pitanje, a da je drugo pitanje može li ili ne to netko prihvatiti.
Smatra i da se zabrana tog pozdrava i znakovlja ne treba dodatno urediti zakonom, jer je tu “sve jasno” te da nema dileme oko toga što propisuje Ustav kao i odluke Ustavnog suda.
Ovrhe
O najavljenoj raspravi Opće sjednice Vrhovnog suda oko ovrha, Dobronić je najavio da će predložiti da se odredbe Ovršnog zakona, koje se odnose na izdavanja rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, ne primjenjuju na potrošačke ugovore.
“Vrhovni sud može na Općoj sjednici donijeti dva, tri stava kojima će predložiti koja procedura će biti umjesto toga i stvar će biti riješena”, kazao je i ponovio da se sadašnjom praksom, krše prava EU-a.
Najavio je da bi predložio da, kada veliki sustavi, poput teleoperatera ili komunalnih poduzeća, budu htjeli podnijeti tužbu jer građani nisu podmirili svoje obveze, uz tužbu pred suca dođu izvorni računu i ugovori, kako bi suci mogli obaviti provjeru odredaba ugovora iz aspekta primjene potrošačkog prava.
Presude
Nakon sudjelovanja na okruglom stolu “Pravosuđe i javnost”, Dobronić je najavio i kako će se provesti da sve sudske presude budu javne.
“Do sada je bilo dostupno otprilike 60 do 70 posto presuda, a obrazloženje zašto ih nije dostupno sto posto, jest da su imali problema oko anonimizacije koja oduzima vrijeme”. rekao je i dodao da je to samo pitanje tehničke prirode.
Kazao je i da kod problema povratka povjerenja građana u pravosuđe, što je cilj najavljenih reformi i zakonskih promjena Vlade, nema brzog rješenja.
Smatra da će se to događati postupno i dostići u trenutku kada se kod javnosti stekne opravdani dojam da se sudi ujednačeno, da su prema svima isti kriteriji, čemu će zasigurno doprinijeti i dostupnost sudskih odluka te ujednačena sudska praksa.