Dobra je vijest i dobar znak da statistički pokazatelji govore da se inflacija relativno smanjuje, ali ona je još uvijek visoka u odnosu na ono što se smatra prirodnom inflacijom odnosno dva postotna poena, koja koristi ekonomiji, ali ne šteti građanima, kazao je Mladen Vedriš, profesora ekonomije s Visokog učilišta Effectus. Naime, Državni zavod za statistik u objavio je kako je stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila u siječnju na 4,1 posto na godišnjoj razini, što predstavlja najnižu stopu inflacije od listopada 2021. godine.
- Osnovni problem je da, od polovine 2022. kada su cijene krenule rasti do danas, one su na toj platformi i ostale ili kako se može vidjeti malo po malo još uvijek rastu - ističe ekonomist.
Vedriš podsjeća da je osnovna potrošačka košarica u godini i pol narasla za 30 do 40 posto.
- Ne vidim da se te cijene vraćaju na nekakve startne razine ili da se bitnije smanjuju cijene u odnosu na ono što je bilo prije - rekao je.
Napominje kako je tu osnovni problem jer to utječe na strukturu potrošnje i vrstu troškova, a posebno kod ljudi s djecom.
- Ekonomske posljedice se pretvaraju u socijalne - napominje Vedriš.
Kakav nas trend inflacije očekuje u budućnosti ovisi o geopolitičkim rizicima odnosno hoće li oni utjecat na cijenu energije, a ona pak posljedično na proizvodnju roba i logistiku.
- Smanjivanjem razine investicija, kao posljedica porasta cijene kapitala i kamata, usporio je potražnju. Pad potražnje utjecao je na pad cijena. Kako će se to odraziti u budućnosti na druge parametre poput razine zaposlenosti i investicija koje utječu na stopu gospodarskog rasta, to je sve skupa kao kod lijeka. Ima dobre strane, ali i nuspojave - kazao je.
Ne bude li globalnih kriza očekuje da inflacija neće rasti već da će postupno padati.
- Ako je sada službeno na oko četiri posto ona će jedno vrijeme još varirati na tom postotku. Čak da potpuno stane ništa manje važno pitanje nije hoće li to utjecati na rast cijena velikog broja artikala, jer porast kupovne moći nije uspio iskompenzirati porast tih cijena - poručio je Vedriš.
Naime, iako su plaće i mirovine rasle, inflacija je svako to povećanje zapravo pojela.
- Nominalni odnosi ne prate realne - zaključio je Vedriš.