On je bio oličenje zla, a svoj nadimak "Anđeo smrti" zaradio je zbog svojih okrutnih eksperimenata nad ljudima u Auschwitzu. Josef Mengele, ugodnog izgleda, uvijek besprijekorno odjeven i često nasmijan nikako nije odavao dojam jednog od najvećih zločinaca koje je svijet ikada vidio. Ovaj najpoznatiji nacistički doktor koji je u plinske komore poslao 400 tisuća ljudi nikad nije osuđen u Nürnberškom procesu, čak ni u odsutnosti. Preminuo je od moždanog udara ispred jedne brazilske plaže u 68-oj godini života.
- Znao je biti tako dobar s djecom, mogao je postići da ga zavole, donosio im je šećer, mislio na detalje iz njihova svakodnevnog života i činio stvari kojima bi se uistinu divili.. A onda, uza sve to, ...dim krematorija, a ta djeca, sutra ili za pola sata, poslat će ih tamo. E, tu leži anomalija. - kazao je liječnik logoraš u Auschwitzu navodi u svojoj knjizi Liječnici nacisti - medicinsko ubijanje i psihologija genocida Robert Jay Lipton.
Židovi nisu manje vrijedni, oni predstavljaju opasnost
Mengele je rođen je u Günzburgu u Bavarskoj na današnji dan 1911. godine kao najstariji od trojice sinova. Studirao je medicinu s težištem na genetici i antropologiji prije nego što je dobio doktorat iz nasljedne biologije.
Bio je veliki zagovaratelj rasnog fanatizma nacista, prema kojemu postoje ljudi koji zbog svojih bioloških nedostataka nisu vrijedni življenja i htio je naći znanstveni dokaz da su nearijske rase manje vrijedne.
Već je on tijekom studija podržavao sulude nacističke ideje o superiornosti rasa. Za razliku od Hitlera on Židove nije smatrao manje vrijednima. Oni su zapravo za njega predstavljali najveću opasnost za nadmoć njemačke rase. Htio je da Nijemci vladaju svijetom i upravo je zbog toga smatrao da se Židove treba riješiti.
- Postoje dva nadarena naroda na svijetu. To su Nijemci i Židovi. Jedan od ta dva naroda mora vladati svijetom - smatrao je Josef Mengele.
Elegantan i privlačan
Bio je sin dobrostojećeg bavarskog industrijalca, ne iz "stare" njemačke obitelji, već iz jedne koju se moglo nazvati skorojevićkom. Obitelj mu je bila opisana kao "strogo katolička", a Mengele se u svim svojim službenim dokumentima izjašnjavao katolikom, ne koristeći kategoriju "vjeruje u Boga" koju su favorizirali nacisti. Prema sjećanjima, u mladosti je bio ozbiljan učenik, omiljen i odan prijatelj u kojem se mogla prepoznati "vrlo jasna ambicioznost", mlada inteligentna osoba, ali više manje obična - navodi u svojoj knjizi Lipton.
Ovaj zlokobni SS-ovac stigao je u Auschwitz izravno s bojišta. Tražio je da ga pošalju u Auschwitz zbog prilika koje mu je logor moga pružiti za istraživanja. Bivši su ga logoraši opisivali kao elegantnu figuru na rampi kod razvrstavanja zatočenika.( mjesto gdje se određuje tko ide u komore, a tko ne)
- Privlačan, dotjeran, izrazito uspravna držanja. Na prvu je ostavljao dojam blagog i uljuđenog čovjeka..Logoraše je zapanjila opreka između toga kako je izgledao i što je bio. Jedan preživjeli logoraš istaknuo je "da stvarno nije izgledao kao ubojica" ali je smjesta dodao "Mojeg oca je štapom udario u vrat i poslao ga u određenom smjeru (u plinske komore). Bio je brutalan, ali na džentlmenski iskvaren način. Jer Mengeleova pomno izgrađena distanciranost znala je biti prekinuta izljevima bijesa i nasilja osobito kad bi naišao na otpor svojem osjećaju za pravila Auschwitza. Na primjer, kada je tinejdžerica kojoj je Mengele naredio da ide desno, a majku i mlađe sestre poslao lijevo "preklinjala i plakala" jer se nije htjela odvojiti od njih, Mengele je onda zgrabio za kosu, odvukao po zemlji i počeo tući. Kad ga majka od djevojke počela preklinjati i nju je istukao štapom, opisuje u knjizi Lipton te dodaje da u drugom sličnom slučaju u kojem se majka nije htjela odvojiti od svoje trinaest ili četrnaest godina stare kćeri pa je ugrizla i ogrebala po licu esesovca koji ju je pokušao silom privesti u dodijeljen joj red Mengele izvukao pištolj i ustrijelio ženu i dijete. Zatim je kao opću kaznu poslao u komoru sve ljude iz tog transporta, i one koji su prethodno bili odabrani za rad, uz komentar: "Maknite ta govna"
Bio je uvjeren da čini pravu stvar
Prema jednom liječniku logorašu, Mengele nije imao nikakvih problema ni sa svojom savješću, ni s bilo kim, ni s bilo čim. On je bio apsolutno uvjeren da čini pravu stvar.
Sve u Auschwitzu je bilo pod..Mengeleom. Bio je prisutan kod svih transporta. Obično je stajao sam na rampi i razvrstavao zatočenike - kazao je jedan liječnik logoraš.
Dr. Olga Lengyel kazala je da je on bio daleko najvažniji opskrbljivač plinskih komora i krematorijskih peći..Vjerojatno on nije išao na rampu za odabir zatvorenika više nego neki drugi doktor. No često je išao na rampu i kad ne bi razvrstavao kako bi provjerio da se izdvajaju i za njega čuvaju blizanci kojima je bio fasciniran, a i inače bi u zadatak razvrstavanja unio toliko žara i energije da je njegova slika postala s njima najviše povezana, navodi Lipton.
Obožavao blizance i patuljke
Iako je u ubijanju bio hladnokrvan i distanciran Mengele je svoja istraživanja izvodio sa velikom strašću, osobito kada je proučavao blizance. Zapravo, u Auschwitz je došao upravo radi toga. Od 1.500 blizanaca u Auschwitzu nakon Mengeleovih eksperimenata preživjelo je jedva 200. Jedan od logoraša je izjavio da je Mengele u jednom navratu ubrizgao kloroform u čak četrnaest blizanaca te im tako oduzeo život.
Zanimao se i za ljude patuljasta rasta, grbavce i invalide i na njima izvodio svoje okrutne eksperimente. Operacije je vršio bez narkoze, upotrebljavao je prljave instrumente, ubrizgavao različite opasne supstance u ljudska tijela, mijenjao kemikalijama boju očiju nesretnika, ubijao ih injekcijom u srce.
Novorođenčad bacao u krematorije?
- Imao je još jedan projekt u kojem je uživao. Mijenjanje boje očiju u arijevsku. Htio je plavokosoj djeci crnih očiju promijeniti boju očiju u plavu. Mengele bi im u oči ubrizgao metilensko modrilo što je izazvalo teške bolove i upalu ali dakako, oči im se nisu izmijenile - piše Lipton u svojoj knjizi te dodaje da je Mengele ubijao i izravno.
- Viđali su ga kako daje injekcije fenola uvijek s korektnim medicinskim držanjem. Davao ih je "bez razgovora" i "kao da izvodi uobičajen zahvat..ne pokazujući nikakve osjećaj". Uz to Mengele je ustrijelio više zatvorenika i govorilo se da je najmanje jednu ženu ubio pritiskujući stopalom njezino tijelo. A bilo je i dodatnih izvještaja o tome kako je novorođenu djecu bacao izravno u krematorije ili u otvorenu vatru. Bilo da je odabirao logoraše za smrt ili da je sam ubijao Mengele je bio razmetljivo distanciran, moglo bi se reći ravnodušan i efikasan.
Strast za čistoćom i savršenstvom
S obzirom na njegovu energičnost i vitalnost logoraši su ga doživljavali kao čovjeka koji je u Auschwitzu cvao...
Nekolicina preživjelih govorila je o njegovom vonju, piše Lipton. Jedan ga je opisao kao "mladog...elegantnog..pomodnog..mirisao je na kolonjsku vodu i bio vrlo osjetljiv na neugodne mirise. A Marianne F. koja je radila u medicinskog bloku govorila je o njegovoj "bijeloj kuti preko vojne odore - blistavoj, novoj, bijeloj" i rekla za njega: "Čist, čist, čist"
Mengeleova strast za čistoćom i savršenstvom prelijevala se u estetiku odabira. U plinsku komoru je slao ljude loše puti ili one s malim apscesima ili čak ožiljcima od operacije slijepog crijeva.
Imao je pravilo da na zidu dječjeg bloka povuče crtu na visini između 150 i 156 centimetara i one čije glave nisu dosezale crtu pošalje u plinsku komoru. Jedan je preživjeli razvio teoriju da je ta opsjednutost visinom mogla imati veze s Mengeleovim relativno niskim rastom. Bio je, naimE, visok 174 centimetra.
Nikad ga nisu pronašli
Nedugo prije završetka rata, Mengele je pobjegao iz Auschwitza sa svojom dokumentacijom i istraživanjima. Prerušio se u običnog vojnika pa američki vojnici nisu znali da su zarobili ratnog zločinca. Tako je izbjegao uhićenje i suđenje, a njegovo ime nije dugo vremena bilo na popisu najtraženijih. Poslije ga je Mossad pokušavao pronaći. Pod lažnim imenom je živio u Njemačkoj do 1949., da bi zatim pobjegao u Argentinu pa Paragvaj pa Brazil u kojem je i umro. Sahranjen je u Sao Paolu pod imenom Wolfang Gerhard.
On za nas predstavlja ono što predstavlja Auschwitz. Mengele jest Auschwitz, rekla je jedna logorašica dok je druga o njemu govorila kao o toliko zastrašujućem da je bio više poput apstrakcije...