Liječnici zagrebačke Klinike za dječje bolesti bore se za živote dvoje djece koje je na kolodvorima spržila struja. Više od 50 posto tijela im je opečeno, a u bolnici će se oporavljati najmanje godinu dana.

Dječak (15) zatekao se u utorak u zagrebačkoj Gradiščanskoj ulici, nedaleko od Zapadnog kolodvora. Prema prvim informacijama, penjao se na vagon kad ga je streslo 25.000 volta. Hitno su ga dovezli do Klaićeve te su ga dva dana operirali i sanirali opekline. Na isti odjel, tri dana ranije, Hitna pomoć dovezla je maloljetnu djevojku koju je struja spržila u Bosni i Hercegovini. Navodno je tražila prečicu na kolodvoru i željela prijeći između vagona.

Pokušali su joj pomoći u bolnici u Sarajevu, no liječnički tim odlučio je kako će najviše šanse da preživi imati ako je prevezu u bolnicu u Zagreb.

Prvih nekoliko mjeseci njihovi životi bit će posebno ugroženi, a s posljedicama će se morati nastaviti boriti ostatak života.

Kako su nam rekli, najviše takvih slučajeva imali su tijekom Domovinskog rata jer su izbjeglice bile smještene u blizini kolodvora. Djeca su se penjala po vagonima i često stradavala. Jako puno su radili na prevenciji, no svejedno godišnje imaju barem dva slučaja gdje su posljedice uvijek teške.

Ugroženi su svi organi

- Kad zatvore strujni krug, nastaju opekline na otprilike 90 posto tijela. U tom trenutku može im i stati srce. I treba ih brzo reanimirati. Ako pak padnu s visina na tlo, često lome rebra, imaju frakture lubanje i potrese mozga - kaže nam dr. Diana Butković, pročelnica Zavoda za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje djece. Napomenula je da kod udara struje dolazi do opeklinskog šoka u kojem su brojne posljedice. Stradavaju gotovo svi organi.

- Najviše strada koža. Čovjek zato gubi jako puno tekućine koja se hitno mora nadomjestiti. Već za transporta moraju dobiti nekoliko litara infuzije. Ako tijelo ostane bez tekućine, nepovratno mogu stradati bubrezi. Osim njih, ugroženi su srce i pluća. Prvih nekoliko sati i dana žrtve često ne osjećaju bol na opečenim dijelovima jer su im spaljeni dijelovi živaca. Kasnije se javlja bol, koju liječnici uspijevaju smanjiti pomoću lijekova. Nakon udara tijela gube jako puno kalorija, pa tijekom oporavka pacijenti moraju jako puno jesti. Ako je to moguće, preko dana se sami hrane. Tijekom noći liječnici ih hrane preko sondi. O količini rana ovisi i broj operacija na kojima im kirurški moraju odstraniti mrtve slojeve kože. Ako je to moguće, liječnici ljudima presađuju neoštećenu kožu na najosjetljivije dijelove. Stavljaju i umjetnu kožu te zavoje koji mogu zaštititi rane. Sve to uvijek bude traumatično i za pacijenta i za obitelj.

Podložni su infekcijama

- Koža brani organizam od raznih bakterija i virusa. Kad je nema, tad pacijenti često dobivaju sepsu i druge bolesti s kojima se liječnici bore tijekom cijelog vremena oporavka - pojašnjava pročelnica Butković. Zbog težine liječenja, rane moraju često prematati. Samo jedno mijenjanje gaza i zavoja može potrajati i do četiri sata. Posla tad imaju cijeli medicinski timovi.

Smrtnost pacijenata nasreću je opala zbog napretka medicine i tehnika liječenja. Ipak, s posljedicama će se morati boriti doživotno. Većina njih ostaje invalidima tijekom cijeloga života. Zbog brojnih operacija i spašavanja života ostaju im ružni ožiljci. Njih pokušavaju ukloniti brojnim plastičnim operacijama.

Liječnici iz Klaićeve upozoravaju i djecu i roditelje da željeznički kolodvori nisu igrališta te mole posebno tinejdžere da ne glume akcijske heroje iz filmova koji trče po vagonima jer ih struja može spržiti i nekoliko metara dalje od električnih vodova.

- Želježnički kolodvori su izrazito opasni. James Bond trči po vagonima, ali popesti se na vagon nekakvog vlaka je opasno. Možete biti udaljeni i više od metra od kablova i to će biti dovoljno da se zatvori strujni krug te vas sprži struja - kaže dr. Zoran Bahtijarević, v.d. ravnatelja Klinike za dječje bolesti i predsjednik Hrvatskog društva za dječju kirurgiju.

Kobna igra

Zbog penjanja po vagonima godišnje strada dvoje djece. Ako prežive, u bolnici ostaju po godinu dana, kaže dr. Diana Butković, pročelnica Klaićeve.

“Nemojte glumiti superheroje. Po vagonima bez ozljeda skače samo James Bond”, dr. Bahtijarević upozorava i djecu i njihove roditelje

“U udaru gube puno tekućine. Ako se ona brzo ne nadomjesti, ljudima često otkazuju bubrezi”, prepričala je dr. Butković, koja djecu liječi već 29 godina.

U padu udare glavom, česti su potresi mozga

Udar struje grči mišiće cijeloga tijela. Čovjek potom često padne s visine i udari glavom od tlo. Osim brojnih fraktura lubanja, dolazi i do potresa mozga, a to liječnicima i kirurzima uvelike otežava posao. Struja uništava vrhove živaca pa neko vrijeme rane nisu bolne. Kasnije im daju lijekove.

Struja prekida rad srca

Srce često može stati nakon udara struje. Ako je netko u blizini, ozlijeđenog mora brzo reanimirati do dolaska Hitne pomoći.

Koža je spaljena i česte su infekcije

Koža je najveći ljudski organ. Štiti od bakterija i virusa koji žele u tijelo. Kad je sprži struja, pacijenti u bolnici mogu dobiti brojne infekcije.

Brojni ljudi ostaju invalidi

Posljedice strujnog udara traju cijeli život. Ako se čovjek oporavi, na tijelu ostaju brojni ožiljci. Zbog toga moraju na plastične operacije.