Brojne tajne iz Drugog svjetskog rata tek sad se otkrivaju. Na History Chanelu ili National Geographicu možemo svakodnevno pratiti uzbudljive dokumentarce, čija faktična građa zna biti uzbudljivija od krimića Raymonda Chandlera ili Grahama Greena.  

Špijuni, dvostruki ili višestruki, tajna oružja, znanstveni eksperimenti ili pojedinosti o vojnim operacijama,  često nadmašuju maštu  mnogih pisaca. Da je literatura na te teme uvijek popularna, svjedoči i tinejdžerski hit roman "Djeca smrti", dio trilogije Mjesec boje krvi. 

U njemu se obrađuje tema Lebensborn projekta, u kojem je Heinrich Himmler htio, koristeći se eugenikom i uzimanjem plave djece iz okupiranih zemalja, stvoriti naciju koju će činiti 120 milijuna nadljudi, koji će postati suvereni gospodari svijeta. Što je tajna popularnosti takve literature?

 "Mislim da je jedan od razloga to što je prošlo dovoljno vremena od tih događanja da bismo ih mogli gledati s nekakvom distancom - kaže kazališna redateljica Snježana Banović, koja je i sama doktorirala na temi kazališta HNK za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, a njen je rad izazvao silnu pažnju domaće javnosti. 

No, dok znanstveni i publicistički radovi fokusiraju pažnju na traumatični odnos prošlosti i sadašnjosti, fikcija zapravo ima drugu ulogu - eskapizam, bijeg iz sadašnjosti  u fiktivne svjetove avanture i mašte. 

"Radi se o svojevrsnom bijegu od stvarnosti gdje se čitatelji povezuju s tim dalekim događanjima iz Drugog svjetskog rata. Kod nas još uvijek postoji nekakav otpor prema tumačenju bliske povijesti, pogotovo u posljednjih 20 godina, ali i posebice posljednjih 60 do 70 godina. Suočiti se tim problemima je teško i nitko za to nema volje. Puno je teže to učiniti  nego se baviti i čitati o temama koje su od nas udaljene vremenski i na koje više ne možemo utjecati. Bolje je ići što dalje, jer se velik dio ljudi nije spreman suočiti s aktualnim problemima i često ih samo "guraju pod tepih" -  kaže Banović.

Ipak, brojne reakcije čitatelja na "Djecu smrti"  - čiji glavni lik, Monkey,  u svijetu zavjera i spletki  vezanih za Lebensborn projekt, poput Indiane Jonesa traga za pravdom, nastojeći spriječiti naciste da dođu do "svetog grala" arijevske ideologije zla, pokazuju da moderna, mlada  publika  nepogrešivo prepoznaje impulse opasnosti koji prijete iz moguće obnove ovakvih ideologija.