Usporavanje stope rasta BDP-a je očekivano, na to su upozoravali mnogobrojni analitičari. To je posljedica pada industrijske proizvodnje i usporavanja izvoza koji se sveo na svega 1,3 posto. S druge strane, četvrti kvartal je potrošački, kada blagdani donesu atipično veću potrošnju građana, tako da je to potaknulo rast s jedne strane, ali s druge strane imamo enormni rast uvoza. A zna se da uvoz negativno utječe na BDP.
Istaknuo nam je SDP-ov bivši ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić glavne razloge zašto je stopa BDP-a rasla manje nego što je Vlada očekivala.
Naime, ministar financija Zdravko Marić očekivao je da će BDP u 2018. godini porasti za 2,7 posto, no to se nije dogodilo. Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je rastao sporije, i to ne samo od očekivanja, nego i u odnosu na 2017. Tada je porastao za 2,9, a lani za tek 2,6 posto.
U svim kvartalima je BDP rastao, pa tako i u posljednjem tromjesečju kada je zabilježen rast od 2,3 posto. Ali i to je mnogo sporije nego u kvartalu ranije kada je porastao za 2,8 posto. U zadnja lanjska tri mjeseca najviše je rastao uvoz, za čak 6,1 posto. Osobna potrošnja građana također je veća i to za 3,9 posto, kao i investicije koje su narasle s 3,7 na 6,1 posto. Ovakav snažan rast investicija nije zabilježen od prvog kvartala 2017. godine.
Grčić napominje kako nam se ekonomija tek što je uzletjela, naglo spustila zbog domaćih i vanjskih izazova, ali i neprovođenja nužnih reformi.
- Idemo prema dolje i to s relativno niskom stopom rasta. Da smo mi na pet, pa pali na 4,5 posto, nitko ne bi ništa rekao. Naši konkurentni s kojima se mjerimo u okruženju gotovo svi rastu brže od nas i bojim se da ćemo s ovakvom politikom i ovakvim trendovima biti prikovani i u idućim godinama za dno EU - kaže Grčić.
Nadalje ističe probleme s kojima se poduzetnici, gospodarstvo i radnici suočavaju.
- Nas trebaju zabrinjavati niska produktivnost i konkurentnost gospodarstva, stanje na tržištu rada te relativno mala dodana vrijednost koja utječe na male plaće, slabo punjenje mirovinskih i zdravstvenih fondova i male profite poduzeća. Vlada treba dati poticaj u smislu daljnjeg poreznog i drugog rasterećenja i smanjenja troškova države - kaže dodajući kako ovo usporavanje pokazuje koliko je naša ekonomija slabašna i ranjiva.
- Ova vlada ne odrađuje ništa u reformskog smislu, ne prepoznajem niti jedan ozbiljan projekt. Cijela politika, strategija države mora se zaokrenuti prema poticanju gospodarstva, mora više ulagati u istraživanje, razvoj, u sektore poput IT, farmaceutske, biotehnološke industrije, nekih novih stvari koje donose novu vrijednost. Mi tu potpuno gubimo korak s EU. Zaglavljeni smo, bezidejni, ne vidimo izlaz iz ove situacije - poručuje SDP-ov saborski zastupnik.
Isto poručuje i Damir Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
- Bez sveobuhvatnijih reformi ne možemo očekivati rast veći od dva posto. Moramo hitno mijenjati strukturu gospodarstva u smjeru izvoza i povećanja konkurentnosti, a potrebne su nam i investicije. Da bismo imali više investicija nužno je povoljno poslovno okruženje tj. ulagačka klima društva koja podrazumijeva transparentnost i stabilnost pravnog okruženja, jednostavne i razumljive propise i brze administrativne procedure. Moramo smanjiti trošak poslovanja koje poslodavac u Hrvatskoj ima. Trenutno je taj trošak kad se svi nameti, porezi i administracija uzmu u obzir prevelik za značajnije povećanje plaća. Uz sve ove faktore očekivano je da rast BDP-a usporava - poručuje Majetić.
Ekonomist Petar Vušković ističe kako je smanjive ekonomske aktivnosti prisutno i u svijetu.
- To ne znači nužno krizu. Empirijski je dokazano da ekonomija ima svoje poslovne cikluse te se svakih pet do 10 godina izmjenjuju faze ekspanzije ili usporavanja. Nakon izraženijeg rasta BDP-a sada bilježimo prvi značajniji pad ispod BDP-a 2,5 posto, a izgledno je da se tako negativan trend i nastavi - ističe Vušković dodajući dva dominantna razloga usporavanja ekonomije.
- Pad industrijske proizvodnje i izvoza. Obje komponente su međusobno povezane i empirijski koreliraju. Razlog smanjivanju neto izvoza je opadanje ekonomske aktivnosti u EU - kaže ovaj ekonomist.
Naglašava da moramo bolje strateški voditi industrijsku politiku kako bi izbjegli daljnje usporavanje ekonomije pa čak i potencijalnu krizu.
- Strateški znači dugoročno planirati, a znamo kako su naše industrijske politike vođene (Uljanik, Petrokemija...). Građani i njihov poduzetnički potencijal i dalje su najvažniji nosioci ekonomskih aktivnosti pa je ispravno vođenje demografskih politika od presudne važnosti pogotovo sada kada se spekulira da je broj stanovnika pao ispod 4 milijuna. I porezna politika mora dati svoj poticaj ekonomiji i smanjivanju iseljavanja. Trebali bi vidjeti što želimo s reformom javne uprave, mirovinskim sustavom, zdravstvenim sustavom te da li smo spremni za euro. Neodlučnost prema strukturnim reformama nas može koštati - poručuje Vušković.
S druge strane, Vlada se hvali izvješćem Europske komisije koja ističe napredak Hrvatske u provođenju strukturnih reformi, kao i izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon pet godina. Zbog toga nas je svrstala u višu kategoriju, među države članice EU sa stabilnim gospodarstvima. Uz Njemačku, Irsku, Francusku, Nizozemsku, Rumunjsku, Španjolsku, Portugal, Švedsku i Bugarsku.
Premijer Andrej Plenković je zadovoljan što je rast BDP-a niži za samo 0,1 posto od njihovih predviđanja.
- Ovdje se vidi da vodimo računa na jedan realističan način - rekao je premijer.