Odmah su nam pokazali da su 'sjeli' jedan drugome. No, iako se vole, timaritelji su uočili da ne spavaju na istom ležaju - ispričala nam je edukatorica zagrebačkog Zoološkog vrta Marija Starčević o divovskoj mravojedici Ariel (9) kojoj se u nastambi priključio mužjak.
Mužjak, koji za sada još uvijek nema ime, u život divovske mravojedice stigao je iz češkog Olomouca. Star je dvije i pol godine, a u Zagreb je stigao prošle jeseni i od tada je živio u nastambi kraj Arieline. Došao je mlad i za spajanje sa sedam godina starijom mravojedicom trebao je sazrijeti.
- Ariel je pet godina živjela u sretnoj vezi s Oliverom, mravojedom koji je u Hrvatsku stigao iz Burforda u Velikoj Britaniji. Godine 2019. na svijet im je došao sin Njofra koji sada u Pečuhu nosi ime Anti. Nakon što je Oliver uginuo 2022. godine, Ariel je ostala sama - kazala nam je Marija.
Na dolazak mladog mravojeda Ariel je odmah dobro reagirala. Marija nam je ispričala da su se njuškali preko mreže i postepeno navikavali na međusobnu prisutnost. S vremenom je među njima rasla i privlačnost.
- Nismo mogli požurivati spajanje. Čekali smo da mužjak spolno sazrije. No, bilo nam je drago da su odmah pokazivali simpatije jedan prema drugome. Nadamo se da ćemo uskoro imati i mladunce ovih velikih i prekrasnih životinja - kazala nam je Marija.
Tek kad su u Vrtu bili sigurni da je mužjak sazrio te da je spreman za život sa ženkom, spojili su ih. Jedan od preduvjeta to je bio taj da im se izjednači prehrana. Par sada već nekoliko tjedana živi u zajedničkoj nastambi. Ariel i njezin novi partner odlično se slažu.
Iako su pokazali velike simpatije, novopečeni par je i dalje pod budnim je okom i timaritelja.
- Jako se lijepo slažu, ali i dalje moraju biti pod nadzorom. Timaritelji su primijetili da svatko ima svoj ritam. Ona je više jutarnji tip, a on večernji. Iako bi mogli spavati u zajedničkoj postelji, trenutačno još svatko spava u svojoj. Možda je to iz navike, a možda im je tako zapravo udobnije - kazala je Marija.
Divovski mravojedi najveća su vrsta mravojeda. U prirodi nastanjuju močvare, šume, travnjake i ruralna područja Središnje i Južne Amerike. Lubanja i njuška su im izdužene, a oči i uši male. Nemaju zube, a dugi jezik, prekriven kukicama, mogu isplaziti više od 60 centimetara.
Fascinantan je podatak da mravojed može izvući i uvući jezik do 160 puta u minuti. U prirodi mravojedi se hrane mravima, termitima, ličinkama i voćem, a u zoološkim vrtovima poslužuju im se i meso, kašice brašnara, jaja i treset. U prirodi ih napadaju jaguari i pume. Po ugroženosti su osjetljiva vrsta.
- Za sada sve ide prema planovima, nadamo se da će se njihova ljubav nastaviti razvijati kao i do sada - kazala je Marija.