Kakvi su trendovi za sljedeću školsku godinu? Samo u jednom polugodištu može se očekivati 50.000 ljudi u samoizolaciji, i to ako situacija ne bude gora nego sada. Među njima će biti tisuće učenika, studenata i nastavnika koji će barem dva tjedan provesti kod kuće. Samo od 26.6. do 10.7., znači u 15 dana, zaražena su 72 učenika u dobi od 6 do 18 godina, to znači da bi 70 razreda bilo u samoizolaciji da je trajala nastava u školama, napisala je u petak na svojoj Facebook stranici ministrica znanosti i obrazovanja u odlasku Blaženka Divjak.
Blaženka Divjak poručuje kako su ona i njezine kolege u samoizolaciji jer su proveli "manje od školskoga sata s osobom kojoj je nekoliko dana poslije utvrđena zaraza koronavirusom u prostoriji veličine prosječne učionice i držali propisani razmak, ali nisu nosili maske".
S druge strane, treba svima osigurati pravo na obrazovanje, a ne samo onima koji će smjeti biti u školama. Naime, nije vjerojatno da će svi moći biti u učionicama, što zbog prostornog ograničenja kako bi se osigurao potreban razmak, a što zbog toga što će mnogi učenici i nastavnici zbog samoizolacije trebati ostati kod kuće. Očekujemo da kod kuće ostanu i cijeli razredi. Očekujemo također da će ostati u samoizolaciji i, primjerice, nastavnik Matematike, a zamjene neće biti te treba osigurati da i taj nastavnik, jer je zdrav, izvodi nastavu - navodi Divjak, ističući mješoviti model iz Akcijskog plana provedbe nastave na daljinu koji je postavio njezin tim kao onaj za koji se treba pripremati na svim razinama obrazovanja - navodi.
Upravo povratak na nastavu i organizacija škola na jesen, kad se očekuje novi val epidemije Covid.19, trenutno je najveće pitanje u sustavu obrazovanja, i to ne samo u Hrvatskoj. U Velikoj Britaniji, primjerice, odlučeno je da se škole otvore u potpunosti, jer je procijenjeno kako je za dugoročnu dobrobit i obrazovanje djece važnije da su u školama od rizika zaraze. U SAD-u traje burna rasprava na tu temu, jer uz rekordne brojke zaraženih i preminulih od korone, predsjednik Donald Trump na sve načine želi nametnuti otvaranje škola. U Švedskoj, gdje škole nisu ni zatvarali, objavili su brojke koje pokazuju kako među školskom djecom nije došlo do značajnijeg širenja zaraze.
Online škola u mnogim zemljama nije dobro zaživjela, što je jedan od razloga zašto se zaziva povratak u škole. No stručnjaci ističu vrlo teške posljedice nastave na daljinu, zbog gubitka socijalnog kontakta koji je za djecu svih dobi izuzetno važan element razvoja, ali i gubitka direktnog rada s nastavnicima. Tu je i činjenica da jako veliki broj djece u školama dobiva besplatne ili subvencionirane obroke, besplatnu zdravstvenu zaštitu, ali i zaštitu od obiteljskog nasilja. Zbog svega toga, obrazovni stručnjaci smatraju kako bi se škole trebale otvoriti.
Ipak, s obzirom da je virus i dalje vrlo nepredvidiv, te se još ne zna dovoljno o načinima na koje se širi, morat će se uzeti u obzir mogućnost nove opće karantene i zatvaranja škola i u Hrvatskoj. Naša zemlja je jedna od onih u kojima je online nastava bila izuzetno dobro organizirana i provedena, no to nikako ne može biti stalno rješenje. S druge strane, za mjesec i pol dana počinje nova školska godina, a nitko ne zna što očekivati.
Divjak smatra kako nastava na daljinu svakako treba ići dalje, te da treba postaviti dva temeljna pitanja:
- Kada imamo epidemiološka ograničenja, tko će imati prioritet da bude u školi ili na visokom učilištu?
- Kako će učiti oni koji trenutno nisu u školi ili na visokom učilištu, a nisu bolesni?
Ministrica u odlasku poziva sve da prouče njezin Akcijski plan i pridruže joj se u raspravi. To će pitanje sigurno biti prvo na listi za novog ministra ili ministricu.