To je to što me zanima!

Divjak: Obrazovanje je ulaganje a ne trošak, to nam je prioritet

Po prijedlogu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, plaće u prosvjeti porasle bi četiri posto od početka školske godine i dva posto iduće godine
Vidi originalni članak

- Očekujemo da se na razini Vlade to usuglasi, moramo pokazati da nam je obrazovanje prioritet, da nam nije trošak već ulaganje -  poručila je Divjak u izjavi novinarima pred Banskim dvorima.

 - Što se tiče koeficijenata, ne smijemo ih miješati s povećanjem osnovice, jer ako su koeficijenti nepravedni, onda je jaz između njih još veći. Kako bi to napravili ove nam godine treba 40 milijuna kuna, to je možda kao dvije malo veće fontane u Zagrebu - kazala je ministrica Blaženka Divjak.

 Ministrica je najavila da će iduće godine trebati još više novca u obrazovanju. 

- To je pitanje prioriteta, to se ne pokazuje tako da se samo o tome govori, nego da se stvarno ulaže u obrazovanje, što je investicija -  istaknula je.

Na pitanje što ako premijer Andrej Plenković ne pristane na zahtjev o povećanju koeficijenata složenosti poslova prosvjetnih radnika odgovorila je kako je to proces - to je pitanje pravednosti i prepoznavanja prioriteta u državi.

Također, naglasila je kako su platili sve obaveze prema prijevoznicima. Ove godine to iznosi 300 milijuna kuna, a to je, povećanje od 42 milijuna kuna u odnosu na lani.

- Dugo se nije mijenjalo ništa u prosvjeti i tražit ćemo veće plaće. Razgovaramo s premijerom, razgovarali smo s ministrom financija, i još razgovaramo.. mi insistiramo na tome da prosvjetni radnici imaju veće plaće. Optimist sam da ćemo uspjeti - kazao je Predrag Štromar.
 

Idi na 24sata

Komentari 3

  • arimmer 23.08.2019.

    Skolstvo je, kao i sve druge drzavne sluzbe i firme, institucija u koju se uhljebljuju podobni. Imamo suludu situaciju da zbog emigracije broj djaka pada ali broj zaposlenih u skolstvu raste. PISA testovi pokazuju realni nivo prosjecnog hrvatskog djaka. Informaticke i matematicke olimpijade s kojih hrvatska djeca godinama donose medalje nisu reprezentativne jer na njima sudjeluje vrlo mali broj djece iz elitnih gimnazija kao sto su zagrebacka 15, nekadasnji MIOC, i splitska treca. Prosjecni hrvatski djak je tudum koji nije procitao niti jednu knjigu, upitne pismenosti ali s ljubavlju prema cajkama i Thompsonu. Drugim rijecima, hrvatsko skolstvo ne proizvodi kvalitetnu radnu snagu nego BBB, Torcidu, Armadu i slicne. Rjesenje je vaucerizacija skolstva, na nacin kako je to napravljeno u svima nam miloj Skandinaviji i Svicarskoj. To znaci privatne skole i novac koji slijedi ucenika. Kada bi se skole morale natjecati za ucenike, kojih je sve manje, onda bi se situacija stubokom promijenila. Mislim da ce se takve promjene u Hrvatskoj dogoditi pocetkom slijedeceg tisucljeca.

  • 22.08.2019.

    Ministrica za neobrazovane!!Jesmo svi puno naucili od vaseg "skolstva" kroz godine!!Sve nam pamet vrvi na usi!!

  • kajbuljis 22.08.2019.

    Obrazovanje je katastrofalno a uvodenje tableta je nesto izuzetno nepotrebno

Komentiraj...
Vidi sve komentare