Kada govorimo o obrazovnoj reformi, sigurno je da smo napravili dobar posao. Tražili smo uvijek rješenja, a ne izgovore i u teškim situacijama. I za vrijeme ove pandemije smo se dobro snašli, odradili izvrstan posao i to nije samo naše mišljenje, nego i Europske komisije i UNESCO-a i Svjetske banke, poručila je u srijedu ministrica obrazovanja Blaženka Divjak osvrćući se na ovu školsku godinu i kurikularnu reformu.

Konferenciju ministrice Divjak gledajte uživo:

Idući tjedan, dodala je, predstavit će Akcijski plan, odnosno model nastave na daljinu i za sljedeću školsku godinu.

- Uspjeli smo donijeti 40 novih kurikuluma u siječnju 2019. Dakle, prvi puta nakon 25 godina mi smo donijeli nove kurikulume, koji nisu samo promijenili formu nego i način rada, poučavanja. A Zakonom o udžbenicima smo osigurali suvremeni pristup - istaknula je Divjak dodavši kako je element digitalne transformacije pridonio uspješnosti nastave na daljinu.

- Što se tiče plana uvođenja, novi kurikulumi su ove godine u funkciji u prvim, petim i djelomično sedmim razredima osnovnih škola te prvim razredima srednje škole, a iduće godine se uvode u drugi, treći, šesti, djelomično u osmi razred, te u drugi i treći razred srednje škole. I onda se one iduće godine uvodi cijela vertikala po toj novoj dinamici kurikuluma - rekla je.

Naglasila je i kako je 2018. godine uvedena obavezna informatika u petom i šestom razredu osnovne škole unatoč prijeporima i kritikama. Novost je uvođenje izborne informatike od jeseni, dakle od iduće školske godine, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.

- To se valjda 30 godina planiralo, a mi smo uspjeli 2018. - poručila je dodavši kako je u eksperimentalnim školama izborna informatika od prvog razreda već bila uvedena te da se to pokazalo kao izvrsna ponuda.

- 95 posto djece je izabralo informatiku u eksperimentalnim školama informatiku kao izborni predmet - rekla je dodavši da je školama poslana uputa za organizaciju nastave informatike u istoj smjeni kada djeca slušaju nastavu i iz obveznih predmeta. 

U ovoj školskoj godini, istaknula je, nabavljeno je 91.641 tableta u vrijednosti 101,2 milijuna kuna, 1269 prijenosnih računala vrijednih 5,7 milijuna kuna, 26.755 računala za nastavnike u vrijednosti preko 98 milijuna kuna te 5.244 projektora u vrijednosti 11,7 milijuna kuna. Dodatno, zbog pandemije i održavanja nastave na daljinu nabavili su još 286 tableta za 427.500 kuna.

Za iduću školsku godinu nabavlja se još 109.885 tableta za učenike osnovnih škola i 26.755 prijenosnih računala za nastavnike.

Što se tiče školskih udžbenika, podsjetila je kako je 2019. odobreno 275 novih udžbenika za osnovne i srednje škole, a ove godine još dodatnih 589 koji prate kurikularnu reformu.

- To je sve napravljeno u vrijeme ove pandemije. Bilo je vrlo zahtjevno, ali svi procesi su završeni u roku - istaknula je naglasivši kako će se udžbenici i radne bilježnice financirati za one siromašnije učenike, korisnike zajamčene socijalne naknade, i to u osnovnim i srednjim školama.

Problem se javlja kod roditelja đaka drugih i trećih razreda koji moraju kupiti nove udžbenike, a njihova cijena ostala je ista kao i prije epidemije - 1870 kuna. Na pitanje hoće li se osnivači, gradovi i županije, uključiti u financiranje, obzirom na situaciju u kojoj su roditelji za vrijeme ove korona krize ostali bez posla ili im je smanjena plaća, Divjak je poručila kako je to otvoreno za sve.

- Neki osnivači, nakon što je država preuzela obvezu kupovinu udžbenika za osnovne škole, sredstva koja imaju su prenamijenili za radne bilježnice ili za učenike srednjih škola. U nekim situacijama imamo osnivače koji ne nabavljaju udžbenike u punom kapacitetu, ali daju vaučer od 500, 800 kuna, vrlo različite su situacije na terenu. Mi se nadamo da će usprkos krizi oni i dalje to nastaviti raditi i da će naći sredstva u svojim proračunima da pomognu u ovoj prvoj godini kada učenici drugih i trećih razreda srednjih škola nemaju onu varijantu second hand shopa, odnosno korištenja rabljenih udžbenika - istaknuo je Marko Košiček, državni tajnik. 

Na pitanje o projektu Škole na trećem, koji završava ovaj petak te što s učenicima koji ne idu u školu, Divjak je odgovorila da je to izvrstan projekt, no da je sada vrijeme da se svi učenici vrate u školske klupe.

- Nema potrebe da se dalje održava Škola na trećem jer se obavezno gradivo iscrpilo. I u normalnim okolnostima posljednja dva-tri tjedna radi se ponavljanje. Sada svi učenici trebaju biti u školama, nema razloga da budu kod kuće. Ja sam to i ranije govorila, a mislim da su roditelji u međuvremenu riješili dileme koje su ih brinule - rekla je. 

Iz Ministarstva su još istaknuli kako oni učenici iz Zagreba, koji su zbog potresa otišli negdje drugdje, primjerice negdje na otoke ili neko drugo udaljenije mjesto jer ne mogu u svoj dom, i dalje mogu raditi na daljinu, komunicirajući s nastavnicima putem grupa. Samo njima će se izaći u susret, a svi ostali moraju donijeti ispričnice od liječnika ukoliko ne idu u školu.