Direktor državne tvrtke Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Vlado Bagarić, 1. listopada 2020. godine je svojim zaposlenicima, kontrolorima leta, poslao dopis u kojem ih obavještava da je situacija u tvrtki jako loša. 

- Uskoro ulazimo u razdoblje kad će likvidnost društva biti ugrožena, čime će se između ostalog dovesti u pitanje i redovna isplata plaća. Unatoč želji uprave da se očuva što više radnih mjesta, pogoršavanje uvjeta sugerira da to nije moguće i da će morati smanjiti broj zaposlenika - napisao im je. 

Svega četiri mjeseca ranije, u lipnju, to ga nije brinulo pretjerano pa si je Bagarić isplatio stimulativnu nagradu za 2019. godinu u iznosu od 166.966,83 kune neto. Drugim riječima, njegov stimulans je tvrtku koja će četiri mjeseca kasnije na stol staviti otkaze svojim zaposlenicima, koštao oko 310 tisuća kuna.  Usporedbe radi, njegov bonus za 2018. godinu iznosio je 134.296,28 kuna neto, odnosno oko 250 tisuća kuna bruto.

Bagarić u istom dopisu zaposlenicima piše da je Uprava, na nalog Skupštine, primorana pokrenuti proces daljnje analize poslovanja uz smanjenje broja radnika, odnosno kako bi se na poslovanje tvrtke odrazilo čak 200 otkaza. Za sve krivi socijalne partnere, odnosno Sindikat koji nisu pristali na smanjenje plaće od 30 posto. No Sindikat je krajem listopada pristao na smanjenje od 15 posto na pet mjeseci. Bagariću to, očito, nije bilo dovoljno. U uzimanju bonusa u trenutku kad je po njegovim tvrdnjama tvrtka u lošem stanju, ne vidi ništa sporno. 

- Stimulativna nagrada za 2019. isplaćena je u lipnju 2020., u cijelosti na temelju odredaba i uvjeta definiranih Ugovorom o radu direktora i Nadzornog odbora. U 2021. nije izvršena nikakva isplata stimulativne nagrade direktoru za 2020. Sve isplate vezane uz radna prava isplaćuju se na temelju važećih ugovora o radu i kolektivnog ugovora. Svim zaposlenima isplaćene su tzv. uspješnice za 2018. i 2019. godinu prema važećim ugovorima, a s obzirom na ostvarene rezultate poslovanja u tim godinama - objasnio je Bagarić.

'Analize bez pokrića'

I tu je u pravu, no on tu stimulativnu nagradu nije morao uzeti, pogotovo ako je tvrtka u gubicima od 90 posto, kako je rekao svojim zaposlenicima u svibnju, mjesec dana prije nego što je sebi isplatio bonus. U tom dopisu je napisao svojim zaposlenicima da tvrtka nema novaca i da neće biti dovoljno za isplatu plaća i nastavak poslovanja do predviđenog kraja krize s istim brojem zaposlenika. Kao uzroke navodi pad prometa od 90 posto, recesiju i krizu avioindustrije. Kao jednog od krivaca spominje i socijalne partnere odnosno Sindikat. 

-  Cilj očuvanja radnih mjesta moguće je postići isključivo dogovorom socijalnih partnera i poslodavca. Ako dogovor ne bude postignut, bit ćemo prisiljeni provesti restrukturiranje Društva te odrediti tehnološke viškove kako bi se osigurao opstanak HKZP-a - napisao im je. 

Sindikat je tražio na uvid poslovne knjige jer nisu vjerovali da ova državna tvrtka gubi koliko Bagarić tvrdi u dopisima zaposlenicima. I bili su u pravu. Prema izvješću tvrtke za 2020., ukupni broj pruženih usluga u rutnom prometu niži je 57,6 posto u odnosu na 2019, a ukupni prihodi u 2020. godini iznose  630,2 milijuna kuna, što je 25,5 posto manje nego 2019., a ne 90 posto manje.

Svoju plaću nije dirao

Dok se sve to događalo, svoju plaću nije dirao. Njegova plaća je, prema njegovoj imovinskoj kartici, 31.614,00 kuna neto, ali nije najveća.

- Plaća direktora je po svojoj visini na 195. mjestu plaća isplaćenih svim zaposlenicima, odnosno 194 zaposlenika HKZP-a ima veću plaću od direktora, pri čemu je najveća bruto plaća za više od dvostruko veća od plaće direktora. Veću plaću od 40.000 kuna ima nešto više od 130 zaposlenika - kaže Bagarić.

Tolike plaće su opravdane, obzirom na to koja je odgovornost na kontrolorima leta, kažu iz Sindikata. 

- Kontrolori leta dnevno paze na oko tisuću letjelica u hrvatskom zračnom prostoru, svake minute jedan od njih kontrolira let od deset do petnaest letjelica. To se smatra jednim od najtežih poslova na tržištu rada jer je potrebna velika koncentracija, a i najmanja greška može dovesti do tragičnih rezultata. I dalje imamo manje plaće od europskih kolega - govori nam Krešimir Rakoci, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja. 

Zastrašivanje djelatnika

Istog sindikata kojeg Bagarić smatra suodgovornima za potencijalne otkaze. No sukobi i predbacivanja su počeli još 2019. godine. 

-  Sve je počelo 2019. godine kada smo počeli pregovore o novom kolektivnom ugovoru što se poklopilo s pandemijom korone. Tada smo pristali na njegov prijedlog o smanjenju plaće od 15 posto na rok od pet mjeseci. Potom nam je želio smanjiti plaće za još 15 posto na što nismo pristali. Krajem srpnja potpisan je novi kolektivni ugovor - govori Rakoci. 

I tad su krenuli dopisi, priče o 200 otkaza, gubitku od 90 posto i neutemeljene crne analize koje direktor Bagarić naziva 'informiranjem zaposlenika'. Djelatnici kažu da je to zastrašivanje. 

- Već dvije godine nas zastrašuje.  Nastavio je slati informativna pisma na sve zaposlenike tvrtke sa zastrašujućim podacima o poslovanju tvrtke i potencijalnim velikim valom otkaza, a pritom bez konkretnih podataka ili dokaza. Pritisak je kulminirao za vrijeme pregovora o kolektivnom ugovoru. HSSKL se borio i bori se za radnička prava i najpovoljnije uvijete rada hrvatskih kontrolora zračne plovidbe što je još jednom dokazao kada je uspješno ispregovarao novi kolektivni ugovor u srpnju 2021., a što je očito posebno uzrujalo direktora Bagarića čiji postupci se mogu jedino okarakterizirati kao odmazda za ono što su kontrolori uspjeli ispregovarati - stoji u priopćenju Sindikata. 

Otkaz predsjedniku Sindikata

Kao najnoviji oblik odmazde spominju i otkaz Krešimiru Rakociju, njihovom predsjedniku sindikata. Bagarić tvrdi da Rakoci nije htio izvršiti naredbu, da nije prošao kontrolu te da je obmanuo Upravu. Rakoci tvrdi da je to Bagarićeva manipulacija.

- Nisam htio poslušati naredbu jer nisam mogao. Nemam ovlasti za to što je traženo od mene. Čim je došao zahtjev za odobravanje dozvole za let jednostavne letjelice, pitao sam nadređene o tome, jer ja nemam ovlasti davati te dozvole. Tad mi je dao opomenu pred otkaz. Naravno, to nema veze s realnošću, ali zamjera mi što smo isposlovali da kolektivni ugovor bude na korist radnika, a ne na štetu - govori Rakoci.

Bagarić pak kaže da Rakoci ima ovlasti za ono što je od njega traženo.

- Korisnik zračnog prostora je kolegu Rakocija tražio aktivaciju zone, što je on odbio izvršiti. Iz konteksta poslodavca, kolega je time odbio izvršiti radni zadatak koji potpada pod opis poslova za koji ima sklopljen ugovor o radu, zbog čega je dobio opomenu - objasnio je svoje viđenje.

Komplicirana je priča i oko kontrole za koju Bagarić tvrdi da Rakoci izbjegava.

-  On je taj koji dodjeljuje datume rutinske kontrole. Riječ je o kontroli koju prolazim već dvadeset godina, i svaku sam prošao bez problema, dakle nema razloga da ju namjerno izbjegavam. Dodijelio mi je datum kontrole na dan kad sam uzeo plaćeni dopust, kojeg mi je također on morao prije odobriti. Dakle znao je da sam na godišnjem. Kad sam se vratio, nije mi dodijeljen novi datum. Prošao sam još dvije druge kontrole, jer moram proći tri sveukupno. Prošlo je nekoliko mjeseci, pitali su me što je s obrascima od kontrole, i ja, kako sam u međuvremenu prošao druge dvije, sam automatski rekao da sam ih predao. On je to prikazao kao da nisam htio proći kontrolu i kao da lažem - objasnio nam je Rakoci i dodao: - I prije se znalo događati da netko od kolega ne prođe kontrolu na ugovoreni datum ako je spriječen nečim drugim, dodijelio bi se novi datum i to je to. Nikad to nije bio problem, nego baš sad, nakon pregovora o kolektivnim ugovorima i to baš sa mnom, predsjednikom Sindikata. 

Bagarić pak tvrdi da mu je dodijelio datum kontrole prije zahtjeva za plaćeni dopust te da je Rakoci tražio dopust baš na taj dan. Tvrdi i da je Rakoci kontinuirano i nesavjesno radio svoj posao. 

- Posljedica takvog nesavjesnog odnosa prema svojim obvezama je da je kolega radio bez potvrđenih kompetencija. Nakon što je njegov propust detektiran, a od njega zatraženo očitovanje, svjesno je lagao i pokušavao prikriti svoj prijestup, lažno navodeći u mailu da je provjeru obavio i osobno odnio svoje liste provjere u Odjel za licenciranje. Na taj način svjesno je u zabludu doveo svoje nadređene i Upravu. Budući je riječ o kontinuiranom i izrazito nesavjesnom postupanju radnika, Uprava nije imala izbora već pokrenuti postupak otkazivanja ugovora o radu, jer bi sve drugo bilo protivno zakonu i još važnije, iznimno neodgovorno u kontekstu upravljanja tako važnom državnom tvrtkom kao što je HKZP - govori Bagarić. 

Za ostale djelatnike nema dvojbe, Rakocijev otkaz u njihovim je očima odmazda, a kako tvrtka nije dobila suglasnost za otkaz od Sindikata, sve je na sudu. 

Zaposlena glasnogovornica, angažirana vanjska firma

Znakovito je u čitavoj priči i da smo do kontakta s direktorom Bagarićem morali ići preko jedne komunikacijske agencije, iako Hrvatska kontrola zračne plovidbe ima zaposlenu glasnogovornicu Marinu Halužan. Pitali smo Bagarića zašto se komunikacija s medijima u ovom slučaju ne vodi preko zaposlene glasnogovornice:

- Usluge PR agencije smo unajmili na razdoblje od 3 mjeseca s ciljem jačanja postojećih kapaciteta i osmišljavanja novih aktivnosti, a za potrebe eksterne i interne komunikacije. Vrijednost ugovora spada u kategoriju ugovora male vrijednost - odgovorio je. 

Iz agencije su nam pak, u telefonskom razgovoru, rekli da su ranije angažirani za savjetodavne usluge.