Dosad su 94.000 poslodavaca prijavile 550.000 svojih zaposlenika za državni "minimalac" od 4000 kuna, rekao je danas za N1 ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. To je u skladu s Vladinim očekivanjima, dodao je, ali i otkrio kako s terena dobija informacije o manipulacijama.
- Imali smo informacija koje ćemo provjeriti - da ne dolazi do isplate pune plaće; da se neki poslodavci svojevoljno ili negativno ponašaju, ali ukupno je riječ o jako malom broju njih. Sve ćemo provjeriti, i poslodavce uputiti što moraju po zakonu činiti, uključit ćemo i Državni inspektorat, rekao je Aladrović. Vjeruje da je velika većina poslodavaca postupala po zakonu. Ako ima onih koji krše zakon i koriste mjere da bi zaradili ekstraprofit, ili da ne bi bili koretni prema radnicima, to će biti sankcionirano, zaključio je. Dosad je poslodavcima isplaćeno oko 870 milijuna kuna. Isplate će, očekuje Aladrović, biti finalizirane do 15. travnja. Ako je nekome iz proračuna za mjesec ožujak uplaćeno više, time će biti kompenzirana isplata minimalaca za travanj, a ako su isplate bile nedostatne, to će poslodavcima biti nadoknađeno, kaže ministar.
Nema kraja mašti nekih poslodavaca
Na pitanje koji su poslodavci, i koliko njih već zloupotrijebili mjeru državnog minimalca, Aladrović upućuje na sindikate. Nada se da će te podatke sindikati dostaviti i Ministarstvu, kaže. U SSSH zasad ne otkrivaju negativce, ali Mladen Novosel, čelnik ove sindikalne središnjice, kaže kako imaju informacije prema kojima radnici dolaze na posao, i primaju plaću manju od 4000 kuna, neovisno je li riječ o realnom ili poluprivatnom sektoru, a radnici kod kuće dobiju više od toga.
- Ili, ima primjera da radnikova plaća iznosi malo više od 4000 kuna, poslodavac povuče subvenciju od 4000, ali radniku ne isplati razliku. Najdrastičnije je kad je radnik na dugotrajnom bolovanju, i dobija naknadu preko HZZO-a , a poslodavac uzme državnu subvenciju, kaže Novosel. Zajedno sa sindikalistima Krešimirom Severom i Vilimom Ribićem objavio je priopćenje u kojem upozoravaju da neki poduzetnici uzimaju sredstva od države za radnike koje su već otpustili. Neki poduzetnici isplaćuju samo plaću koju primaju od države, iako su u mogućnosti plaćati punu plaću, a neki državnu potporu dijele između sebe i radnika. Ima i onih koji vrše pritisak na radnike da potpišu dodatak ugovora o radu kojim će ugovoriti plaću u visini one koju daje država, ili kojim će im se smanjiti broj radnih sati na osam tjedno, kako bi ostatak potpore mogli zadržati, iako se radniku realno radno vrijeme ne skraćuje. Neki poduzetnici zastrašuju radnike kako ne smiju dati otkaz jer će im morati vratiti iznos potpora, a drugi pak mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore. Ima i poduzetnika koji osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode, kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu.
- Nije poanta da prokazujemo poslodavce nego da država nađe mehanizame kontrole takvih poslodavaca. U realnom sektoru ima i pozitivnih primjera, tvrtki koje nagrađuju radnike za dolazak na posao. Neozbiljno je od države da na tržište ispuca milijarde kuna na lijepe oči, i povjerenje, ističe Novosel.
Sindikati traže povećanje minimalne plaće
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputio je danas premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Aladroviću inicijativu za privremenim povećanjem minimalne plaće tijekom travnja i svibnja. Predlažu da se privremeno, za travanj i svibanj, u djelatnostima pogođenima koronavirusom minimalna plaća poveća na 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto.
Time bi se spriječilo da radnici, koji sada rade za minimalnu plaću (3250 kuna neto, odnosno 4062,51 kuna bruto), a za koje poslodavac ostvaruje potporu na teret javnih sredstava, nastavljaju primati iznos minimalne plaće prema uredbi, dok razliku do visine potpore zadržava poslodavac, pojašnjavaju u SSSH.