Izrazito sam ponosan biti članom Akademije znanosti i književnosti koja se zasniva na učenju Gottfrieda Wilhelma Leibniza. Posebna je motivacija da ću kroz rad Akademija surađivati s izvanrednim znanstvenicima iz raznih područja te poticati dijalog u društvu o važnim pitanjima sadašnjosti i budućnosti – kaže naš ugledni znanstvenik Ivan Đikić,  direktor IBC2 i  profesor Goethe Sveučilišta u Frankfurtu.

Ovo nije prva akademija koja je prepoznala stručnost i mogućnosti Ivana Đikića jer to su prije njih napravili Amerikanci. Za razliku od njih, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nikada nije pokazala takav interes točnije svojevremeno su pojasnili kako Đikić ne može biti njihov član jer ne živi i ne radi u Hrvatskoj.  

No u HAZU je ionako gužva jer ima više od 610 članova. Usporedbe radi Francuska akademija ima 40 redovnih članova (besmrtnika, "les Immortels"), a od osnutka do danas imali su ukupno 732 akademika. Rìječ je o zemlji s više od 62 milijuna stanovnika, a mi na svojih nepunih 4 milijuna imamo 15 puta više članova.

Uz njega, Akademija znanosti i književnosti u Mainzu primila je još 12 novih članova u svoje redove. Đikić je izabran u matematičko-prirodoslovni razred akademije u istaknutom društvu među kojima su i osnivači BioNTech-a Uğur Şahin i Özlem Tureci. Napredak znanosti i književnosti te očuvanje i promicanje kulture glavni je cilj ove akademije.

Istaknute znanstvenike Akademija inače dijeli u tri razreda: matematičko-prirodoslovni, humanistički i društveni, te književni i glazbeni. Svaki od razreda ima do 50 redovitih članova, koji su među vodećim znanstvenicima u svom području. Medu članovima Akademije, Nobelovu nagradu dobili su, između ostalih, Niels Bohr, Otto Hahn, Halldór Laxness, Saul Bellow, Heinrich Böll i Jean-Marie Lehn.